Nova ljevica će u danima koji dolaze putem radnih skupina razrađivati program za predstojeće lokalne izbore. Tim povodom razgovarali smo s Draganom Markovinom, predsjednikom te stranke.
Na njihovim stranicama već su istaknute smjernice i okvir za diskusiju. U predstojećem razdoblju, do Skupštine stranke u veljači, radne skupine, sastavljene od članova stranke i programski bliskih izvanstranačkih stručnjaka za pojedina područja, radit će na konačnim verzijama programskih tekstova i definiranju politika. Kako bi dobili što kvalitetnije programe organizirat će i javno savjetovanje sa članstvom, najavili su.
Točke njihovog programa su: antifašizam, crkva i sekularna država, ekonomija, ekonomska demokracija, zatim izgradnja mira, ljudska sigurnost i suočavanje s prošlošću, javna i opća dobra, javna uprava, kultura i mediji, ljudska i građanska prava, obrazovanje i građanski odgoj, politike mladih, promet, rodna politika, socijalna politika i međugeneracijska solidarnost, vanjska politika i EU, zdravstvo, zelene politike, znanost te migracijske politike, unutar kojih će biti promatran i problem izbjeglica u širem europskom kontekstu, ali i depopulacija Hrvatske, odnosno iseljavanje radnika.
VEZANE VIJESTI
“To su samo natuknice. Imali smo inicijalni sastanak i dogovorili smo ključne teme, najvažnije dijelove programa, koje smo istakli po točkama. Ideja je da smo zadužili svakog od nas desetak da vodi po jednu grupu. One broje između pet i sedam ljudi zaduženih za ta područja. Poslije Nove godine imat ćemo nekoliko sastanaka voditelja grupa i oko 20. siječnja ćemo imati ono što su predložili kao programe. Nakon toga ćemo održati sastanak Izvršnog odbora i razmotrit ćemo treba li ta područja dodatno razraditi”, najavljuje Markovina.
Potvrđuje da je ovo svojevrstan uvod u lokalne izbore, a nakon redovite skupštine u veljači znat će se više i o nositeljima tih politika unutar Nove ljevice.
“Dosta je ljudi koji nisu do sada bili u ‘optjecaju’, odnosno nisu u medijima povezivani s Novom ljevicom. Točno je da neki ne žele u javnost dok se te politike ne formiraju. Žele pomoći i ozbiljni su pa se nadam, kad to završi, da ćemo imati dopuštenje tih ljudi i objaviti da su surađivali s nama”, kazao nam je Markovina. Navodi i da strah od prijetnji, koje su nagrnule prema članovima stranke nakon osnivačke skupštine svim kanalima komunikacije, nije primarni razlog zašto ne izlaze u javnost.
“Ne, ne boje se, ali to jednostavno nije gotovo. Prvu verziju teksta koja se tiče segmenata ekonomije i rodne politike je, primjerice, radilo je samo par ljudi. Dio ih brine zbog odnosa na radnim mjestima, no nije u pitanju ništa ekstremno”, kaže nam Markovina.
Navodi, pak, da je poznato da će Igor Grozdanić, ekonomist i energetičar usmjeren na istraživanje i razvoj obnovljivih izvora energije, raditi na pitanju Ine, odnosno osmišljavanju strategije za tu naftnu kompaniju. Ona se ovih dana opet našla u fokusu javnosti, nakon što je Vlada po gubitku arbitražnog spora s mađarskim MOL-om najavila da će otkupiti njene dionice i vratiti je u vlasništvo države. Zato smo pitali Markovinu da komentira taj potez Vlade Mosta i HDZ-a, kako u smislu isplativosti ovakvog pothvata, tako i u kontekstu činjenice da stranka koja je inicirala masovne privatizacije u ovoj zemlji sada pribjegava – nacionalizaciji.
“Nemamo još uvijek usuglašen stav unutar stranke oko Ine, ali osobno mislim da je žalosno da ćemo potrošiti novac da kupimo firmu koja je prepuštena u ruke drugom vlasniku pod sumnjivim okolnostima. Pravit ćemo se da je to nacionalna pobjeda, a ja zaista ne vidim smisla u tom populizmu. Potrebniji nam je razgovor o tome tko ju je u to stanje doveo i koliko je isplativo otkupiti je”, kaže Markovina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
