Nakon što u proračunu nije osigurala novac za sanaciju, već samo za plaće radnika , Vlada je naručila studiju isplativosti nakon koje će odlučili hoće li i kako zadržati Zavod. Vlada istovremeno preliminarno razgovara sa 5 do 6 potencijalnih strateških partnera, te traži još pola godine za donošenje odluke.

Odjel za preradu Hrvatskoga zavoda za transfuzijsku medicinu krajnja je destinacija donirane pune krvi. Tamo prolazi testiranja, centrifugu i razdvajanje na komponente. Eritrociti i koncentrati trombocita šalju se u bolnice, kao i plazma koje Zavod mjesečno prikpi sedam do devet tisuća doza.

Ipak, potrebe za plazmom u kliničkom liječenju su oko šezdeset posto, pa je ostalih četrdeset posto višak, iako nije višak. Od toga se proizvode lijekovi. Proizvodio ih je nekad i Imunološki zavod. “Taj dio plazme koji nama ne treba išlo bi za kliničko liječenje. Mi smo to oduvijek slali u Imunološki zavod za frankcioniranje plazme. Imunološki ima velike kapacitete i mi im i dalje šaljemo onaj dio plazme, koji nama nije potreban za kliničko liječenje”, rekla je Maja Strauss-Patko iz Hrvatskoga zavoda za transfuzijsku medicinu.

No, s obzirom u kakvom je stanju Imunološki, pišu se fakture, ali plaćanja nema. “Vani se zamrznuta plazma koja se koristi za frakcioniranje plaća od 60 do 120 dolara, ovisno o tome koji se testovi traže, a kod nas je to oko petnaestak eura, što je puno manje”, rekla je Irena Jukić, s Imunološkoga zavoda. To, pak, znači da bi lijek proizveden u Hrvatskoj u konačnici na hrvatskom tržištu bio i jeftiniji, no sad se lijekovi uvoze, a plazma se u posebno reguliranim uvjetima čuva tri godine, koliki je rok trajanja. Oko deset tisuća litara plazme iz Zagreba, Rijeke, Zadra, Dubrovnika i Osijeka povjereno je Imunološkom na čuvanje od 2015. godine, otkad je Zavod podijeljen na ustanovu i društvo. I datum isteka roka trajanja još nije ni blizu.

Ipak, veliki dio plazme u vlasništvu je Društva, koji trenutno nema predsjednika Uprave, od početka godine novi nadzorni odbor i prema neslužbenim informacijama – novu blokadu. No nakon što je Povjerenstvo ministra Kujundžića zaključilo ono što se zna godinama, da se u Rockefellerovoj ne može dalje proizvoditi i novosti nema.

U tijeku je izrada studije isplativnosti. Iako je Vlada u proračunu osigurala samo novac potreban za radnike i režije, ne i sanaciju, ministar Kujundžić ističe da je zadržavanje Imunološkog primarni cilj. Rezultat studije usmjerit će odluku hoće li i kako Hrvatska zadržati proizvodnju lijekova iz plazme i cjepiva iz virusa, a dok to čeka, Vlada razgovara i s potencijalnim strateškim partnerima. Neslužbeno postoji pet ili šest ponuda, a dotad, kako plazme ima, jedna je opcija, kaže Kujundžić, da je šalju van Hrvatske na proizvodnju.

No, za to bi trebalo promijeniti i zakon, jer je po trenutnom zabranjeno uvoziti i izvoziti krv i krvne pripravke, osim u situacijama katastrofe i to uz odobrenje ministra. Studija isplativosti trebala bi biti gotova za šest mjeseci, a dotad je plazma, koje Hrvatska prosječno može skupiti tridesetak tisuća litara, kao i vrlo vrijedni spojevi i radnici – na čekanju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.