Prije točno dvije godine Kolinda Grabar Kitarović prisegnula je za predsjednicu Republike. Što se sve događalo u tom razdoblju, u Novom danu je komentirao savjetnikom predsjednice Republike - Mate Granić.
Kako ocijenjujete dvije godine Kolinde Grabar Kitarović?
“Prepoznala je vrijeme u kojem živimo, svijet se mijenja, došla je nova amereička administracija, brexit, izbori u mnogim europskim državama mogu donijeti još promjena. Tu su gospodarska kriza, demografska kriza u Hrvatskoj kao naša najveća kriza, problem hrvata u BiH. Predsjednica je pokrenula niz dobrih procesa. Ukratko, proces zaštite Hrvata u BiH i zaštita Hrvata u susjednim državama uz jednako tako poštivanje svih manjina na istoj razini u RH, pozicionirane Hrvatske kroz inicijativu tri mora koja je inicijativa za prometno, gospodarsko i energetsko povezivanje. Jednako tako, tu je izrada nove strategije nacionalne sigurnosti jer su danas novi izazovi – međunarodni terorizam je broj jedan, s druge strane i migrantska kriza, 65-70 milijuna ljudi je prisutno i većina ih želi doći u Europu. Europa nema jedinstvene ciljeve niti mehanizme, gubi se dio identiteta Europe koju su Schuman i De Gaspari stvarali. Predsjednica je prepoznala te promjene i u skladu s njima se ponaša.”
To je puno problema. Ima li predsjednica okvir u kojem bi pokušavala to riješiti? Ponekad se čini da je izlazila iz okvira koji joj dopušta Ustav?
“Ona je sukreatorica vanjske politike, ima ovlasti u obrambenoj i sigurnosnoj politici. Ove inicijative su isključivo u tom okviru. Što se tiče demografske politike, to je prvenstveno problem Vlade i Sabora, ali i predsjednice, oporbe, institucija… To je nacionalni prbolem.”
VEZANE VIJESTI
Ima li neispunjenih obećanja iz inauguracijskog govora?
“Ne može se reći niti za jedno od predizbornih obećanja da se ne radi intenzivno i ozbiljno u tom pravcu i da nema rezultata. Jedno je bilo preseljenje, ona je to dala stručnjacima, a sama odluka je na Vladi. Ona će ju poštivati, kakva god bila.”
Kada će biti da odluka?
“Sigurno ove godine, sigurno brzo.”
Većina obećanja ipak nije ispunjena? Obećala je da mladi neće odlaziti iz Hrvatske, a odlaze više nego ikada. Rekla je da će polagati račune, a nije poožila onaj s puta u SAD.
“Tri puta je predsjednica besprijekorno vodila konzultacije oko sastava Vlade, držeći se konzervativno Ustava, bez obzira na određene pritiske koje je imala i dobila je opće priznanje za to. Što se tiče mladih, točno je. To nije problem kojega može riješiti samo ona, za to nema ovlasti.”
Zašto najavljeni Ured za mlade nije zaživio?
“Radi se na tome. Jednostavno, predsjednica može i mora samo poticati taj problem, ukazivati na značenje što će sasvim sigurno sada najviše govoriti. Najviše što može napraviti je da nametne tu temu u društvu, da je ona ključna.”
Zašto nema Ureda za mlade?
“Iz jednog razloga, što Ured za mlade mora biti u ovom duhu o kojem sam prethodno govorio. Kao jedno od tijela koja mogu pomoći u artikuliranju teme demografije, opustošenja Hrvatske. Imamo crne prognoze. Sama predsjednica je jača od bilo kakvog ureda. Hoće li to biti ured ili savjetnik nije bitno, bitno je da ona sama nameće taj problem kao najveću zadaću svog mandata. Ne da ga sama riješi jer ne može, nego da ga nametne.”
Predsjednica je predložila uvođenje obaveznog vojnog roka?
“Što se tiče vojnog roka, on je u apsolutnoj nadležnosti predsjednice da se o tome razgovara jer su novi sigurnosni izazovi za Hrvatsku. Prije 25 godina bio je krvavi rad, danas su izazovi međunarodni terorizam. Svi oko toga moramo zajednički surađivati. Predsjednica je potaknula izradu strategije nacionalne sigurnosti, a ovo je samo jedna od mjera koju će izraditi najbolji stručnjaci i predložiti MORH-u. Što se tiče polaganja račana, predsjednica je u pravo vrijeme prepoznala promjene u svijetu, da je potrebno biti prisutan u Americi za vrijeme promjene administracije. Obavila je niz razgovora sa senatorima, kongresnicima, akademskom zajednicom, medijima, poslovnom zajednicom… Ljudima bliskim Trumpu. Diplomacija se promijenila. Nešto što je prije radio ministar, zašto ne bi predsjednica. Bila je prisutna, obavila odlične sastanke, vrijeme će pokazati da je to korisno.”
Je li bilo primjereno davati izjavu ispred ograde Bijele kuće?
“To je pitanje, ja bih rekao, koje je medijsko. Ja na njega ne bih htio odgovarati. Ono što je bitno je sadržaj. Ona je u pravom vremenu… Naravno preskromno… Moj savjet bi bio da je trebalo biti više ljudi s njom u tom trenutku Međutim, ona je tako odlučila.”
Zašto ne položi račune i pokaže ih javnosti?
“Predsjednica o nekim susretima ne može govoriti.”
Govorimo o troškovima?
“Javno je sama rekla da su troškovi bili oko 75 tisuća kuna i o čemu više treba govoriti. Izabrana je od strane naroda, sama ocijenjuje kad će neke poteze raditi i sve drugo je proces normalnih revizija.”
Hoće li ti računi biti javni?
“Naravno.”
Predsjednica se založila za zajedništvo i rekla da će biti predsjednica svih. Zašto je dio nogometnih navijača nazvala orjunašima i teroristima?
“U jednom vremenu, kad su određeni ljudi pravili probleme hrvatskoj reprezentaciji, dala je i takvu izjavu i oštro osudila takve pojave. Sasvim je sigurno da se predsjednica itekako bori za zajedništvo u svakom trenutku pa i sam njen odlazak, premještanje ureda na županije… Sedam ih je dosad obišla, najviše pažnje je posvetila najosjetljivjim krajevima – Istri i Međimurju. To će do kraja uporno raditi.”
Govorila je i politici pomirenja. Negativno ocijenjuju njen potez micanje biste Josipa Broza Tita.
“Predsjednica ima jednak stav prema svim totalitarizmima. I ustaškom i komunističkom. Nitko na javnoj sceni nije to preciznije kazao. Moramo se suočiti s prošlosti i ptopuno okrenuti budućnosti. U duhu toga je i bistu poslala u muzej, u duhu toga je jednako osudila ustaški režim i NDH.”
Upućeno je javno pismo zašto su na službenim događajima, na samoj inauguraciji bili pozvani ljudi poput Tomislava Merčepa, koji je od neki dan pravomoćo osuđen za ratni zločin.
“U tom vremenu – prijelazne administracije – sasvim sigurno je da predsjednica nije kontrolirala sve što se događalo na Markovu trgu. Niti je mogla. Ona se koncentrirala na svoj govor i sami smo čuli da je on bio itekako širok. U tom trenutku prijelazne administracije sigurno je da se predsjednica nije koncentrirala na takve stvari. Merčep je pravomoćno osuđen i o tome nemao što govoriti.”
Bila je i na utakmicama gdje se skanidralo “Za dom spremni”. Zašto to nije odmah osudila?
“Javno je više puta rekla svoje. Više puta je o tome vrlo precizno javno rekla svoj stav.”
Kakav je njezin stav oko ploče u Jasenovcu s pozdravom “Za dom spremni”?
“Podržala je odluku Vlade i premijera Andreja Plenkovića da se formira ozbiljno povjerenstvo, ja bih rekao za suočavanje s prošlošću i bilo bi dobro da ono čim prije počne raditi i da na taj način, ja bih rekao, konsenzusom ostavimo prošlost, da se suočimo s njom, to moramo, a da se okrenemo budućnosti. Predsjednica će sigurno dati jaku podršku povjerenstvu.”
Zašto za micanje biste Tita nije trebalo povjerenstvo, a za ploču u Jasenovcu treba?
“Ona je sama maknula bistu i sama najsnažnije osudila NDH i ustaški režim. Ona je svoj stav javno rekla.”
Je li prijedlog predsjednice i dalje deprecijacija kune?
“To uopće nije prijedlog predsjenice, nego prijedlog Gospodarskog vijća kao prilog javnoj raspravi. To je jednostavno poticanje na javnu raspravu. Ona je sa svojim prijedlogom potaknula, evo da se deset dana o tome pisalo. Dobro je da se o svemu razgovara, a ne da se zatvara oči prema svakom problemu.”
Kad govorimo o segmentu vanjske politike, u intervjuu za Jutarnji list predsjednica je rekla da i da je hrvatski veleposlanik bio u Washingtonu da on ne bi bio dio njenog tim. Kakava je to poruka?
“Ona je o svemu tome javno više puta rekla i dala je prijedlog za promjenu diplomacije.”
Značili to da nema povjerenje u dio diplomatskih veleposlanika?
“To je javno puta više kazala i traži promjene u hrvatskoj diplomaciji. Nema se tu što dodati i oduzeti.”
Prioritet vanjske joj je BiH. Njene izjave o tisućama islamista u BiH izazvale su burne reakcije.
“Predsjednica je počela govoriti jezikom razumljivim za svijet i za narod, da su Hrvati minorizirani, da je došlo do puzajućih promjena dejtonskog sporazuma, da ravnopravnost dolazi u pitanje. Ona je počela o tom problemu govoriti. Zna se da velik dio broaca IS-a dolazi iz BiH, Kosova, Makedonije… Najviše iz BiH. I da se velik dio njih vraća. Predsjednica je počela govoriti o tim problemima i to je jako dobro prihvaćeno u međunarodnoj zajednici.”
Kakav je stav predsjednice oko moguće uspostave trećeg identiteta?
“To je stvar, isključivo legitimnih predstavnika u BiH. Predsjednica se u to neće miješati niti će se u to miješati Hrvatska kao država. Mislimo da je najvažnija stvar da se konstitutivnost zaštiti, a sami prdstavnici će predlagati svoja rješenja.”
Predsjednica se susrela simbolično s Vučićem, zašto su poslije toga odnosi najlošiji u posljednjih 10 godina?
“Subotička deklaracija će se povijesno pokazati. Osjetila je potrebu da se u jednom momentu izrazi politička volja. Nažalost, okolnosti su se promijenile. I premijer Plenković se našao s Vučićem. Dogovorili su se o daljnjem nastavku razgovora. U Srbiji se događaju ogromne promjene. Sasvim sigurno da su izbori i u Hrvatskoj i Srbiji utjecali na uspješnost rješavanja otvorenih pitanja. Hrvatska će nastaviti razgovarati i to je jedini način rješavanja otvorenih pitanja.
Zabrinjava li predsjednicu pad rejtinga?
“To su različite discipline. Ono što je zadnje veliko istraživanje pokazalo je da 60 posto podržava njenu politiku. Sigurno da je to ne zabrinjava, to je jako dobra podrška.
Čime je predstavnica nezadovoljna?
“Demogrfskim problemom ili kako ona kaže opustošenjem Hrvatske. To je problem koji još nije ukupno u javnosti ozbiljno shvaćen. To je sigurno nešto čime ona nije zadovoljna i o tome će sasvim sigurno govoriti.”
Je li zadovoljna tretmanom u medijima?
“Mislim da o tome uopće neće govoriti.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
