Cijepiti ili ne cijepiti? Očito je da raste broj roditelja koji imaju tu dvojbu kad je riječ o cijepljenju djece. U Točki na tjedan razgovarali smo s primarijusom Bernardom Kaićem, voditeljem Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri HZJZ-u i infektologom Goranom Tešovićem s Klinike za infektivne bolesti Kralj Mihaljević.
Postoji li uopće dilema, cijepiti ili ne? Za Kaića i i Tešovića dileme nema.
“Za cjepiva koja su u obaveznom programa nema dileme. To su cjepiva koja su dovela do značajnog smanjenja zaraznih bolesti, neke bolesti su i eliminirane. Ako bi se prestalo cijepiti bolesti bi nam se vratile“, kazao je Kaić.
VEZANE VIJESTI
Ipak, nepovjerenje u cjepiva i cijepljenje djece u posljednje vrijeme raste. Tešović navodi razloge.
“Jedan od potencijalnih razloga je činjenica da su bolesti protiv kojih se djeca cijepe nestale pa ljudi ne percipiraju opasnost kao realnu. A stvar je jednostavna: ako se prestane cijepiti dokle god postoji bolest negdje u svijetu, ona se može vratiti. Importiranje infekcije je itekako moguće. Drugi razlog je zapravo snažna antivakcinalna kampanja koja ističe potencijalne štetnosti, odnosno potencijalne teške nuspojave za koje je gotovo nemoguće dokazati međusobnu povezanost s cjepivom. Nuspojave su uglavnom blaže, a ove koje oni ističu se izvlače na površinu i s njima se ljudi doslovno plaše.”
Od najtežih nuspojava najčešće se spominju autizam i dijabetes. Je li u Hrvatskoj utvrđen koji takav slučaj. Kaić odgovara da nije.
“Činjenica je da ako netko oboli od autizma ili dijabetesa da je 99% vjerojatnost da je primio cjepivo jer se puno djece cjepilo, ali uzročna povezanost nije dokazana. Rađene su u drugim zemljama studije gdje baš za dijabetes i autizam pokazalo da nema povezanosti.”
Nema povezanosti između cjepiva i autoimunih bolesti
Liječnik Stipe Sladojev govori o mogućoj povezanosti cjepiva i autoimunih bolesti.
“Uz autoimune bolesti su se vezala dva cjepiva. Jedno protiv hepatitisa b, koje se danas više ne goristi, koje se vezalo s multiplom sklerozom. Drugo je cjepivo protiv HPV-a i povezuje se s čitavim spektrom autoimunih bolesti. Protiv HPV-a se uglavnom cijepe djevojčice, a autoimune bolesti su znatno češće među ženskom populacijom i pojavljuju se u adolescentnoj dobi – onda kada se djevojke cijepe. Naravno da to ne dokazuje uzročnu povezanost. Postoje studije koje su komparirale pojavnost autoimunih bolesti kod cijepljenih i necijepljenih. Razlike nema“, priča Tešović te dodaje da je jedina uzročno-posljedična veza dokazana 1976. za cjepivo koje se koristilo protiv influence samo jednu sezone i da se od toga izvlači strah. Tada je u pitanju bio Guillain-Barreov sindrom.
Jedan od “argumenata” protiv cijepljenja je da ne prolaze dodatne kontrole i da se kupuju jefina cjepiva. Kaić tvrdi da bi serija cjepiva uopće došla na tržišta moraju proći regulatorna i nadzorna tijela. Kod nas je to Hrvatska agencija za medicinske proizvode. Provjerava se sva dokumentacija i rade kontrole jer se kontrolama proizvođača ne vjeruje.
Protivnici cijepljenja često navode i spregu između farmaceutra i liječnika i ističu da je sve samo u zaradi. Tešović kaže da to nije tako i navodi zanimljiv podatak:
“Mislim da će se svi iznenaditi kad čuju da od ukupnog prihod farmaceuta samo 3 posto pada na cjepiva. Ako to idete racionalizirati koji je pravi interes farmacijske industrije da ulaže u cjepiva kada ima na drugoj strani jednostavniji put koji donosi veći profit? Za mene takva jedna primdjeba u potpunosti otpada. Zapravo je razvoj cjepiva krenuo potaknut od strane ljudi koji su se bavili epidemiologijom. Danas razviti cjepivo znači uložiti jako puno novaca u nešto čiji je krajnji ishod nepoznat.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
