Čije je Jadransko more?

Vijesti 31. ožu 201714:11 > 14:15
Dino Stanin/PIXSELL

Senat SAD-a ratificirao je protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u. To glasanje se smatra odgovorom na rusku politiku prema Balkanu, ocjenjuje njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung, a prenosi Deutsche Welle.

“Kome pripada Jadransko more?” To pitanje je ujedno i naslov članka novinara Karl-Petera Schwarza u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung o ulasku Crne Gore u NATO. Senat SAD-a je ratificirao protokol o tom pristupu.

“Glasanje važi kao test ponašanja Amerike u odnosu na agresivno ponašanje Rusije na Balkanu. Otkako je Crna Gora u lipnju 2006. napustila državnu zajednicu sa Srbijom, zemlja sa 620.000 stanovnika se kreće prema NATO-u i EU-u. No, narod je podijeljen. Jaka manjina žali zbog raskida sa Srbijom i nije se pomirila s nezavisnošću. Autoritarni stil vladavine bivšeg dugogodišnjeg premijera Mila Đukanovića, kao i politička korupcija i podrivanje institucija organiziranim kriminalom, nude oporbi dovoljno povoda za napade”, piše u članku koji se bavi odnosima i utjecajima velikih sila u ovom dijelu Europe, piše Deutsche Welle.

“Otkako je Đukanović u svibnju prošle godine potpisao protokol o pristupu NATO-u, ta tema je zasjenila sve ostale unutarnjopolitičke teme. Oporba zna da vlada nema podršku većina građana. Jedna anketa iz prosinca je pokazala da je samo nešto manje od 40 posto ispitanika za članstvo u NATO-u. Za vrijeme intervencije NATO-a protiv Jugoslavije u kosovskom ratu 1999. Crna Gora je bila više puta bombardirana, a bilo je i civilnih žrtava. Već i zbog toga mnogi Crnogorci ne žele ulazak u Sjevernoatlantski savez”, njemačkoj publici se objašnjava politika južnog hrvatskog susjeda.

Balkan kao prioritet ruske vanjske politike

“U predizbornoj noći policija je uhitila 20 Srba koji su namjeravali preuzeti vlast uz pomoć proruskih snaga. Ta vijest je najprije primljena s velikom skepsom; oporba je optužila vladu da je iz predizborno-taktičkih razloga inscenirala pokušaj puča. Nekoliko dana kasnije, baš je srpski premijer Aleksandar Vučić potvrdio kako ima dokaze za takvu zavjeru. Crnogorsko državno odvjetništvo je iznosilo sve više indicija, oslanjajući se prije svega na iskaze dvojice osumnjičenih za sudjelovanje u pokušaju puča koji su bili krunski svjedoci. Obojica su navela da su ih vrbovali ruski agenti”, piše u članku koji se bavi isključivo unutarnjom situacijom u Crnoj Gori.

“Balkan spada u prioritete ruske vanjske politike. Moskva najprije nije mogla profitirati od raspada Jugoslavije, jer su se države bivše Jugoslavije listom orijentirale prema Zapadu. Razočaranje zbog taktike odugovlačenja kojoj je pribjegao EU i sve veće napetosti u regiji otvaraju Rusiji nove šanse. U Srbiji i Republici Srpskoj, srpskom dijelu Bosne i Hercegovine, kao i u Makedoniji, ruski utjecaj posebno brzo raste”.

Autor u nastavku objašnjava da bi Rusija, ukoliko bi uspjela spriječiti pristup Crne Gore NATO-u, dobila veliku zonu utjecaja koja seže do Jadranskog mora. On podsjeća da je Moskva 2013. već tražila dozvolu da u Kotoru puni svoje ratne brodove gorivom i da ih tu tehnički održava: “No ta molba je odbijena”, pojašnjava autor njemačkog dnevnog lista Frankfurter Allgeimeine Zeitung, a prenosi Deutsche Welle.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.