Gošće novinarke u Točki na tjedna bile su Manuela Tašler iz poslovnog tjednika Lider te Marina Šunjerga iz Večernjeg lista. S Natašom Božić analizirale su krizu u Agrokoru.

Zašto još nije potpisan standstill ugovor?

Tašler: Previše je interesa, a oni su uglavnom isti – spasiti svoje novce. To je konzervativna procjena  od 50 mlrd. kuna, a možda je to i više. Mnoštvo banaka, fondova, osiguravajućih društva, 5-6 tisuća dobavljača. Masa je to interesa koji se moraju usuglasiti. Svatko će ostati bez jednog dijela. Svatko se mora izboriti za sebe da manje izgubi.

Zašto Todorić odbija potpisati aranžmane?

Šunjerga: Cijela priča o Agrokoru je poprilično nekarakteristično komunicirana. Barata se neslužbenim informacijama pa je teško reći što je spin, a što je plasman interesa nekih dionika. Iz kompanije komuniciraju da Todorić neće stajati na putu dogovoru dok se neslužbeno govori da je on jedini prepreka. Previše je dionika s različitim pozicijama i naivno je očekivati da se standstill dogovori kroz dva dana. Nervoza je u medijima i financijskim krugovima.

Kako to da se Todorić nije niti jednom oglasio?

Šunjerga: Mi smo pozivali Todorića da kaže točno što se dogđa. Teško je stati služeno jer se situacija mijenja iz minute u minutu. Mislim da je sada teško i komentirati jer je neizvijesna situacija i mijenjaju se brzo odnosi.

Tašler: Todorić je pogriješio jer se u siječnju nije obratio dobavljačima i partnerima o kojima ovisi i čije povjerenje je zalog njegovog opstanka i opstanka Agrokora. Da je pozvao na suradnju i objasnio možda bi se dogodilo da sve prođe u miru iako je moguće da bi se dogodilo isto što i sad. Možda je pogriješio, a možda i nije.

Koliko često se događa da ljudi koji vode moćne kompanije tako iz iracionalnih razloga blokiraju proces o kojem ovisi tako velik broj ljudi?

Tašler: Ne možete od čovjeka koji je 30-40 godina vodio kompaniju očekivati da će u roku od dva dana reći: ”Dižem ruke, radite s tim što hoćete”,  to je nemoguće.

Želja je dobavljača da imaju osigurač i sigurnost i podršku države u odnosu na druge vjerovnike, na banke koje su moćnije od dobavljača. Oni kad bi se svi udružili i sastali se pa napravili kongres u Areni, jer drugdje ne bi stali, bilo bi raznih interesa i treba čvrsta ruka i osigurač u odnosu na banke. Ako se tako ne postave banke će ih izbrisati.

Vlada govori da želi zaštiti dobavljače…

Šunjerga: Tko god želi upravljati procesom mora donijeti novac na stol. Država to nema i može samo biti regulator. Zakon je osigurač, ali i on ima preduvjet neki novčani. Dolaze dospijeća po ugovorima s dobavljačima – to netko mora sanirati. Kompanija je u problemima jer su dionici procijenili da to iz tekućeg poslovanja nije moguće. Država ako je spremna staviti novac na stol može zaštititi sebe, dobavljače i banke, a ako nema novca onda je to teško. Sada svi moraju biti svjesni da se svi ti dugovi neće moći isplatiti i da te tranše novca neće biti u iznosu koje su u bilancama.

Ima li Agrokor vremena za čekanje dogovora?

Marina: Treba naglasiti, Agrokor još sanira svoje obaveze i plaća ih na vrijeme. Velikih glavnica nema ali kamate su visoke, oko 300 milijuna godišnje. Treba riješiti i problem dobavljača. Može se uzeti još vremena za pregovore, ali ono što ubrzava potrebe za rješavanje problema je reakcija investitora u financijske instrumente i dionice. Dogodio se potop na tržištu kapitala. Tvrtke su izgubile izuzetno puno na burzi. Zaista ne odgovaraju njihovoj realnoj poziciji na tržištu niti vrijednosti strojeva ili ‘know howa’. Ako se Ledova dionica prodaje za 4600 kuna to znači da je izgubila vrijednost na tržištu. Tako gubite da prodajom sanirate svoje dugove.

Koliki je problem što su nekim tvrtkama Agrokora računi blokirani?

Tašler: To je veliki problem jer se ne može normalno poslovati. Oni maju novi prihod i priljev s kojim se mogu u nekoliko dana odblokirati računi, ali ako ne dođe do svježeg novca, to neće biti dovoljno.

Tko su ti koji su blokirali tvrtke Agrokora?

Tašler: Nema pouzdane informacije. Ne bih u to ulazila. Može se samo pretpostaviti da je iz redova faktoring društava jer dobavljači još uvijek razgovaraju o tome kako na najbezbolniji način doći do novca.

Kako se tu ponašaju ruske banke?

Tašler: Ponašaju se poslovno. Štite svoj interes. Čini se da nemaju toliko jaka jamstva kao zapadni fondovi koji su kupovali obveznice i gdje su ruske banke ugrožene s tranšama koje dolaze na naplatu. Njihov je interes da ušpricaju novu financijsku injekciju da bi spasile tekuće poslovanje i da bi nakon restrukturiranja osigurale naplatu svojih kredita.

Hoće li u novoj upravi Rusi igrati glavnu ulogu?

Šunjerga: Rusi su krajem prošle godine reprogramirali sve kredite koje su dali Agrkorku na način d su dali grace period od 3 godine. To je važno jer to pokazuje da su među vjerovnicima pokazali spremnost pričekati na svoj novac dodatne 4 godine. To pokazuje jednu ozbiljnost i jedan princip u kojem se pokazuju kao dugoročni strateški partner. Po meni je racionalno očekivati da, ako imate 2 mlrd eura u komapniji, da budete prisutni u smislu upravljanja kompanijom u periodu kada ona može doživjeti krah. Znamo da se to neće dogoditi i da će se izvući, ali postoji bojazan. Komunicirali su da će postaivit svog šefa za restrukturiranje i moglo se saznati da će biti odabran iz reda američkih konzultatnata. Prema tome možda je cijela ta fama oko politčkog aspekta bila pretjerana. Mislim da se ovdje spašava novac.

Tašler: Ruske banke će sigurno imati jedan od najvećih utjecaja na postavljanje nove uprave koja mora dovesti do toga da komapnije donose više novca, a one koje to ne mogu da budu prodane. Uloga Hrvatske države je gotovo nikakva i benigna.

Je li stečaj ili predstečana nagodba realna opcija?

Šunjerga: To je najgori scenarij, tu nema sreće. Naši sudovi imaju ritam koji ne odgovara ovako velikim kompanijama to bi svatko htio izbjeći. Kad se proglašava stečaj imovina dolazi na najnižu razinu. Ovdje je riječ o inozemnom kapitalu i vjerovnicima. Tu više znači tržište kapitala nego u drugim slučajevima kad je bilo riječi o domaćem kapitalu. Ovo su velike komapnije i prevelika priča da bi se igrali stečajem.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.