U Novom danu gostovao je Josip Tica, profesor ekonomskog fakulteta i predsjednik SDP-ovog savjeta za gospodarska pitanja.
Kakva je opća ocjena uspjeha Vlade kad je riječ o rastu BDP-a?
Porastao je više nego sam ja osobno očekivao. Čak kad ga korigiramo za različit broj radnih dana pokazauje stabilnu stopu rada. Taj prvi udar je zasad odgođen i imajući u vidu podatke stvari izgledaju robusno.
Što je za vas najbolji pokazatelj rasta BDP-a?
S jedne strane fenomenlno je da naš izvozni sektor vuče ekonomiju. Državna potrošnja raste sporo, ona realna, imamo jedna prirodan rast BDP-a je stabilan ali postoje indikatori koji upozoravaju. Mogli smo vidjeti da je došlo do nekih poremećaja u industrijskoj proizvodnji. Drugi zabrinjavajući element je činjenica da nezaposlenost tijekom ljeta nije pala. Tako nešto se dogodilo, ako se dobro sjećam, 2008. i 2010. To može opet značiti da su svi otišli i nemate koga zaposliti ili da je turizam zapošljavao a da je netko drugi korigirao broj zaposlenih.
Je li točna teza Vlade da su porezne mjere utjecale na potrošnju?
Te mjere imamo dugi niz godna. Rasterećenje potrošnje je počelo za ministra Lalovca i nastavilo se. Taj kumulirani efekt je doveo do nekog ohrabrenja. Kod potrošnje je najvažniji parametar očekivanje.
Mnogi upozoravaju da se opasno oslanjati ona optimizam bez industrije.
U pravilu rastao je i izvoz, a to je još bolja vijest i to ne samo turizam nego i realni izvoz, opipljivi. Prvi put izvozimo više roba nego usluga.
Koliki je utjecaj turizma na ovakve brojke?
Kod turizma rekordna je godina. Uvijek je prerano tokom ljeta govoriti o tome jer nije bitna količina nego količina prodanih noćenja pomnožena s cijenom. U pravilu treba biti jako oprezan. Količinski to ništa ne znači. Neosporno je da je sezona bila dobra i da je do rasta došlo. Ovo su sad podaci za travanj, svibanj i lipanj. Sezona se vidi u trećem kvartalu.
Neki kažu da 3 posto rasta nije dovoljno jer je kamata veća od toga.
Mi sa stopom rasta od 3 posto ćemo zaostajati za istočnom i zapadnom Europom. Mi čak konvergiramo k Albaniji u ekonomskom razvitku, a s druge strane imate bliži problem – a to je da mi kamate na dug plaćamo preko 10 mlrd. kuna. U slučaju da u srednjem roku dođe do normalizacije kamata i rasta cijene zaduživanja nama to visi nad vratom. Moramo se pripremiti na taj udar. Zbog rasta kamata ćemo možda morati rezati plaće, dodatke da bi platili veću kamatu. Najvažnije je provesti reforme. Pitanje je imamo li viziju povesti zemlju u tom smjeru.
Koliko će stanje u Agrokoru utjecati na BDP?
Po mom mišljenju dosta. Slažem se s procjenom HNB-a, ali bih bio i pesimističniji da će Agrokor oduzeti od stope rasta BDP-a. Ključan je problem u očekivanjima.
Čitav niz odluka investicijskih je odgođen od veljače do danas. Svi ti ljudi koji rade s Agrokorom su u stanju hibernacije. Odražvaju poslovanje, u tom sektoru nema rasta nikakvog.
Ja mislim da se revizija želi pedantno napraviti. Vjerujem da se želi napraviti nešto kompletno i opipljivo, nešto iza čega se može stati. Mora to biti kvalitetno napravljeno.
Zašto SDP i dalje inzistira na istražnom saborskom povjerenstvu za Agrokor?
Čim kažete istražno povjerenstvo to se asocira automatski s lovom na vještice. Ovo je ogroman kompleks i u pravilu dogodio se velik broj problema. Sustav je odfunkcionirao kako je trebalo, a sve ovo se dogodilo. Sustav očito nije dobro dizajniran.
Imamo podatak o rastu cijene električne energije. Sada ta cijena dodatka raste tri puta. Što to znači za BDP i ekonomiju?
Ovisi o dinamici toga. Podizanje troška smanjit će potrošnju kućanstva i djelovati negativno na poslovnu zajednicu. Ključno je kako će taj novac biti korišten. Je li to za kupovinu neke opremu iz uvoza ili ćemo taj novac uložiti u aktivnosti koje promiču domaću proizvodnju.
Meni je to dosta grubo i naglo. Rast je još krhak i nagla je promjena. Taj izdatak je snažno povećan, ja mislim, i za nekoliko puta veći nego bi bilo značajno povećanje poreza na nekretnine jer značajno više udara na kućanstva. Zato što kad gledate režije – komunalna naknada vam je manja od računa za struju.
Je li Vlada odustala od kupnje dionica INA-e?
Teško mi je suditi. Imate jedna suludi prijedlog. Prodajete energent budućnosti da bi kupili energent prošlosti. Ima, naravno, argumenata da se vrati kontrola nad INA-om, ali prodaja HEP-a je jedan potez koji graniči s totalnom iracionalnošću. Privatizacija HEP-a će imati dalekosežne posljedice na Hrvatsku nego što može biti bilo koji problem kojeg sada možemo sagledati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
