Kregar: Ono što Todorić ima za reći mnogim moćnicima se neće svidjeti

O lažima, prijetnjama, ucjenama i tome postoje li elementi kaznenih djela u slučaju Agrokor u Novom danu je govorio profesor Josip Kregar s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Postoje li tu elementi kaznenog djela?

Tu će biti kaznenih prijava, uostalom one su počele. Imate da predsjednik Sabora podnosi kaznenu prijavu i dosta je neuobičajeno da se u medijima raspravlja o anonimnim prijavama. Todorić se brani najviše time, a to se zove aktivna obrana, tako da prijeti: ”Ja ću reći ono što znam”. On vjerojatno zna mnogo i neće se svidjeti to što ima reći mnogim moćnima u ovom društvu. Novo je da se radi o ljudima koji su moćni i utjecajni u svijetu medija, vijesti i stvaranja javnog mnijenja. Radit će se ne samo o pravnom nego politčkom, ali i ekonomskom momentu.

Todorić kaže da ima pisani trag o prijetnjama ministrice Dalić. Treba li DORH otvoriti istragu?

Vjerojatno se neće trebati otvarati istraga jer će s obje strane procuriti mailovi i dokumenti pa tu prijava nikakva posebna neće trebati. Radi se o velikom sustavu koji je dugo godina nastajao i koji je nastajao uz blagonaklonost raznih vlada. Osobe koje nisu bezazlene i koje su duboko upletene u posao Agrokora time što su dopuštale da koncern radi što hoće. Tu ima cijeli niz prijetnja, tražnja pogodovanja… Toga sigurno ima. Čini mi se da je došlo vrijeme katarze. Javnost će dobiti uvid u to kako sustav funkcionira.

Može li, pravno gledano istraga DORH-a, spriječiti osnivanje istražnog povjerenstva?

To su različite stvari. Istražno povjerenstvo utvrđuje političku, a ne kaznenu odgovornost. To treba Saboru omogućiti da raspravlja o politčkoj odgovornosti. To je tijelo koje bi trebalo građane upoznati s okolnostima donošenja odluka i u čemu se sastoji odgovornost ranijih vlada tj. vladajućih struktura. To se povjerenstvo osniva s puno teškoća. Pri tome je važno da istražno povjerestvo radi pred očima javnosti. Što će s druge strane DORH napraviti, to nije povezano s istražnim povjerenstvom. Pojavit će se tu činjenice koje će možda biti inkriminirajuće.

Mi ćemo imati ljude koji će se trebati pojaviti pred istražnim povjerenstvom, a neće bit dostupni. Bit će u Londonu, Beogradu, Mađarskoj.. To će se događati i to će biti problem. U radu istražnog povjerenstva, ako se osnuje, vidi se da to nije produžena ruka vlasti. To je nezavisno istražno povjerenstvo jer ga vodi oporba.

Bi li netko mogao izaći pred istražno povjerenstvo kad bi primjerice bio uhićen?

Uvijek bi mogao biti pozvan, ali koja bi svrha toga bila – to je probematično reći. Ovo nije uobičajena stvar. Imamo propast koncerna i istječe pomalo vrijeme. Ako smo za trenutak izbjegli primjenu nekih principa poslovanja, ali ne može se zauvijek tako i mi ćemo se suočiti ne samo s unutrašnjopolitčkim problemima nego i velikih međunarodnim.

Postoji li zastara?

Ova stvar je tek počela. Zastara je prilično udaljena. Pa ovdje su se djela događala praktički danas ili jučer tako da što se zastare tiče mislim da to nije opcija. Radit će se i o složenom predmetu koji će trajati godinama i zato istražno povjerenstvo dobiva na važnosti. Takvi slučajevi su bili u Italiji i Njemačkoj u kojima je suđenje o takvim stvarima trajalo godinama, ali je uvijek došlo do kraja.

Neki su očekivali da bi objava same revizije bila okidač za pokretanje istrage. Je li realno da financijsko izvješće bude temelj za tužbe?

lako moguće jer nitko ne može znati što u njemu piše. Ja sa nelagodom gledam na to da je izvješće odgođeno jer je teška situacija, ali to se znalo i kad su se rokovi dogovarali. Odustati do toga otvara sumnje da su motivi drugi, a ne samo tehničke priropde.

Da li DORH čini izvide koji su uključeni i u vrijeme donošenja i nakon donošenja lex Agrokora?

Vjerojatno da. DORH nema ljudi i mogućnosti da u kratkom roku provjeri sve te činjenice, a ne može si dozvoliti da s optužbom izlazi prije nego utvrdi činjeice. Može se osloniti na izviješće. PWC je velika kuća. Oni moraju raditi istinito, ako to nije tako revizija bi dala svoje negativno mišljenje i to bi bio veliki udarac i poljuljalo bi povjerenje u naše institucije.

Je li za vas upitna poruka sa zatvorenog dijela sjednice Vlade da se ne provjerava ustavnost lex Agrokora?

Ovdje se traži da se postupak niti ne pokreće. To svjedoči o nečemu što bismo zvali utjecajem na sudstvo. To si vlada ne smije dozvoliti. Ovdje se radi o tome da Vlada traži da se postupak ni ne pokreće, nadam se da sam krivo informiran. Ako se radi o pokretanju postupka Vlada bi davala svoje mišljenje. Oni koji su digli ustavne tužbe nemaju obzir i navode na čemu se temelje njihovi zahtjevi i ti argumenti su vrlo čvrsti. Pravi problem je što se prema tom zakonu postupalo nejednako prema svim vjerovnicima. Ovo što je Vlada napravila da izbjegne krah velikog sistema je prilično sporno. Naročito je sporno da se ne radi o koncernu u cjelini nego bi se ticao posebnih članica koncerna i to bi bili posebni postupci. Vlada se oslanja na to da je štitila nacionalne interese ali ni u tome se ne smije krštii ustavne odredbe.

Ako se otvori niz tih tužbi i ako se one usmjere i prema vladi što tada vlada može napraviti?

Tužbe su već počele. Mi kao država imamo obveze i ugovore u kojima postoji obaveza da se jednom stalnom tijelu u Washingtonu u tim slučajevima povjeri arbitraža. Počele su i tužbe ima ih 30-ak, a podignute su proitiv Agrokora i lex Agrokora u susjednim zemljama. I imaju priličan odjek ako ne i temelj za uspjeh. To je tek početak. Ako se sad radi o 30-ak bit će ih više stotina. I u Hrvatskoj će ih biti jer zakon neće tajati vječno.