Gost Petra Štefanića u Pressingu bio je najprevođeniji hrvatski pisac u svijetu, Miro Gavran.

Koliko imate djela?

Deset romana za odrasle i 10 knjiga za djecu, 50 kazališnih tekstova.

Na koliko jezika su vaša djela prevođena?

Na 40. Španjolski, njemački, engleski, kineski, japanski, igraju me u Estoniji, Litvi, Latviji, Grčkoj, svim slavenskim zemljama, Ukrajini, čak i na užičko srpskom u Njemačkoj…

Koliko ste prodali?

Znam da je preko 3 milijuna gledatelja u kazalištu, a što se tiče knjiga oko 600.000 – 700.000. Teško je znati. Prošle godine u Pragu imali su 500. izvedbu “Sve o muškarcima”.

Osjećate se kao književna zvijeda?

Ne, to je opasno. Kad sebe počneš doživljavati kao zvijezdu, lako kreneš nizbrdo. Za pisca nije ni loše da ga previše nema u medijima. Bit mog posla je da uživam u pričanju priča i da to dođe do ljudi. Pisac ne treba bježati od medija, ali kad se život svede samo na to, to je opasno za pisca.

Ne želite sudjelovati u borbama koje ne smatrate piščevim borbama.

U zadnjih 50-ak godina pisci su postali dežurni kritičari, sve komentiraju, u svemu sudjeluju. Ako netko ima taj poriv, zašto ne? Ali, ja nisam taj čovjek. To često odvede u polemike.

Imate li motiv koji provlačite kroz svoja djela? Jeste li žrtva hiperprodukcije?

Ne. Pitanje produkcije nije relevantno za kvalitetu. Postoje pisci koji su jako puno proizvodili pa.. To što netko malo piše, ne znači da je sve kvalitetno. Nema pravila. Ja slijedim svoje srce. Kad nemam potrebu pisati, ja napravima pauzu.

Kako izgleda vaš radni dan?

Kad pišem prvu verziju, nastojim pisati cijeli dan. Priprema traje duže. S bilblijskim romanima priprema mi je trajala duže od pisanja romana.

Bi li kritičari imali dojam da je vaše djelo ujednačeno?

Nekoliko kritičara je primijetilo da za neka moja djela imaju osjećaj da su ih dva čovjeka pisala.

Trebaju li mladi ljudi čitati suvremenu književnost ili lektiru?

Ovisni što želimo postići. Ako želimo stvoriti čitatelje za cijeli život, bolje je krenuti od suvremenosti. Djeca trebaju proći ono što je nacionalna, ali i što je europska i svjetska književnost.