Zašto Hrvati ne izlaze na ulice?

Vijesti 22. kol 201807:44 > 07:57
N1

"Mislim da društvo kao naše, koje je ovako slojevito, razmrvljeno i nekompaktno, ne može dobiti jednu jedinstvenu dijagnozu. Mi danas nismo društvo koje se može definirati. Čitavi društveni slojevi različito gledaju i na prošlost, i na sadašnjost i na budućnost", smatra ugledna umirovljena psihologinja dr. Mirjana Krizmanić

“Imam dojam da smo nekad bili društvo s većom kohezijom i da je bilo puno više identifikacije sa zajednicom. Danas se veći dio mladih uopće ne identificira s ovim društvom i samo gledaju kako će otići, i to baš oni najpametniji i najprodorniji, s najboljim crtama ličnosti. Oni nemaju kritičko mišljenje o ovom društvu, jer ih se to društvo ne tiče”, kaže Krizmanić za Slobodnu Dalmaciju.

Dodaje kako u društvu postoji i veliki broj potpuno pasiviziranih građana (“oni ne vide, ne čuju i ne govore”), što apriori onemogućava bilo kakvu zajedničku akciju, a to opet znači, po njezinim riječima, “da ostajemo živjeti u kaljuži i da ne može biti bolje”.

“Čitam što naše vlasti namjeravaju učiniti s mirovinama i zgražam se nad tim. Mislim da će ti ljudi biti prevareni za svoje novce”, dodaje dr. Krizmanić.

A zašto se nitko ne buni? 

“Ljudi se kod nas uopće neće buniti ni protiv čega”, kaže psihologinja.

Što se tiče masovne mobilizacije protiv Istanbulske konvencije, dr. Krizmanić drži da se, među ostalim, radi o posljedicama neodgovornosti medija i obrazovne zapuštenosti hrvatskog naroda: “Na našoj Televiziji se izgovara da će Istanbulska konvencija uništiti hrvatski identitet. Možete li to vjerovati? Obrazovani ljudi znaju da je to glupost, ali dobar dio ljudi doista vjeruje da bi borba protiv nasilja nad ženama i za rodna prava mogla ugroziti hrvatski identitet. Pa kojem bi se drugom narodu to moglo prodati?”

Upozorava da u hrvatskom društvu ne postoji snaga koja bi motivirala ljude za bunt, osim Crkve, “koja svake nedjelje ima svoju pastvu kojoj šalje poruke”.

“Druge snage nema. A narod je neobrazovan, pola njih niti ne zna što je Istanbulska konvencija. Nitko se ne bavi tim ljudima osim Crkve. Oni samo čuju: Crkva je protiv Istanbulske konvencije, vrag pakleni je iza toga, i mi to vjerujemo. Isto je i oko mirovina: pola ljudi neće razumjeti što se događa, je li im bolje da povuku novac iz drugog stupa ili ne.”

“Prema tome, opća dijagnoza društva, po mom sudu, glasi ovako: pasivni, utučeni i apatični, zapušteni u obrazovnom i društvenom smislu”, zaključuje Krizmanić.

“S druge strane, nepostojanje protesta zbog mirovinskog kolapsa može se povezati s činjenicom da živimo u zemlji u kojoj je povjerenje građana u institucije mizerno, i ljudi ne vjeruju da mogu utjecati na društvena zbivanja”, komentira sociolog sa Zadarskog Sveučilišta dr. Sven Marcelić.

“Ljudi se bune i protiv mirovinske politike, ali ne tako što izlaze na ulice, nego tako što odlaze iz zemlje”, zaključuje Marcelić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.