Glasnogovornik HNS-a Igor Kolman gostovao je u Novom danu kod Tihomira Ladišića te proanalizirao zaključke EU summita na kojemu se razgovaralo o izbjegličkoj krizi te napisima da je hrvatski premijer Zoran Milanović bio potpuno usamljen u svojim stavovima.
Jesu li zaključci summita i premijer Zoran Milanović ugrozili šansu koalicije Hrvatska raste na izborima? Odlučeno je da će 100.000 izbjeglica ostati van granica EU, u prihvatnim centrima.
Ne mislim da je Hrvatska prošla loše, dogovoralo se o pitanjima što je sa granicom Grčke i Turske, iz tih zemalja dolaze deseci tisuća ljudi dnevno. Dogovoreno je stavljanje Frontexa ne samo na hrvatsko-srpsku granicu u Šidu, nego i na granicu između Grčke i Turske, Grčke i Makedonije i tako dalje.
Ali nema striktne naznake da će biti zaustavljanja vala izbjeglica na tim granicama?
VEZANE VIJESTI
Ovaj summit deset zemalja nije imao namjeru rješavanja problema sa Turskom, ovo je međukorak usporavanja vala izbjeglica. Pedeset tisuća ih je u Grčkoj, a 50 se dijeli na Bugarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Austriju, što odgovara kapacitetima prihvatnih centara u Hrvatskoj. Ali, ako smijem reći, kroz Hrvatsku je do sada prošlo 250 tisuća izbjeglica, a hrvatski građani nikad nisu vidjeli nikoga od njih, bar 90 posto nas. Mi to normalno rješavamo i ako smijem biti neobjektivan, mi smo u usporedbi sa Slovenijom, Makedonijom i slično, pokazali da je Hrvatska u stanju upravljati resursima i službama. Ovo je ekstremna situacija na koju ni jedna zemlja nije bila spremna ni proračunski niti sa službama. Sada treba uspostaviti bolju suradnju, pogotovo, sa Grčkom i Turskom. I ne mislim da su zaključci summita usmjereni protiv nas.
Ali mislite li da bi Hrvatska mogla nasilno zadržati deset tisuća ljudi u svojim centrima?
Naravno da ne može, oni nisu naši zatvorenici.
Ali EU to traži.
Oni traže da institucije bolje kontroliraju broj i protok izbjeglica, to se najviše odnosi na Grčku i sad se prvi puta dogodilo da su pozvane i zemlje van EU, Albanija, Makedonija i Srbija, koje su ili će biti na ruti, a za sada su bez zastoja i bez truda puštale ljude da prođu i to je ono o čemu je bilo riješi i što Hrvatskoj odgovara. Nepredvidivi broj izbjeglica nam ne odgovara.
Ovi autobusi koji dolaze na 50 metara do granice, to je stihija. Sad se vidi koliko je važno da nam susjedi budu na putu EU, to je ono što vladajuća koalicija stalno govori – politika prema regiji mora biti politika uključivanja u EU, nered u susjedstvu je nered kod nas. Nama treba koordinacija, kontrola, jer mi smo četvrta zemlja u nizu, a zemlje regije na taj val gledaju kao da se radi o prolazu ljudi iz EU ponovo u EU, dakle iz Grčke pa dalje. Ključni proces za rješavanje problema je dogovor sa Turskom, gdje je sada smješten ogromni broj izbjeglica već neko vrijeme u kampovima. Oni traže političku, materijalnu i humanitarnu pomoć i Njemačka će imati ključnu uklogu. Znamo da Turska već desetljećima pregovara o ulasku u EU i da to teče vrlo sporo. Trebat će im tu poslati poruke o pomoći i viznom režimu. Čini se da se nazire neko svjetlo na kraju tunela, a istovremeno je ključna činjenica da se moraju odvojiti ekonomski migranti od izbjeglica.
Nema li Hrvatska više problema sa članicama EU, Mađarskom i Slovenijom, nego sa zemljama u regiji?
To jest zanimljivo, ali odvojeni su to slučajevi. S Mađarskom Hrvatska nema problem, samo se nalazimo na granici s Mađarskom, s kojom problem ima Europska unija.
No, na summitu nisu spomenuti, pa čak ni žičana ograda.
Izjava Orbana da je on tu samo promatrač, jer je Mađarska riješila problem ogradom, naišla je na veliko negodovanje.
Ali Mađarska nigdje nije spomenuta, ni u zaključcima summita.
Sad je važno da se dogovorimo za koordinaciju i da snosimo teret zajedno. Možda je i dobro da se ne gazi nikoga pretjerano. Ideja je bila da se sjedne za stol i da se dogovore obrisi zajedničkog rada, a prigovaranje diže simbolične ograde. Slovenija je za razliku od RH kroz koju je prošlo 250 tisuća ljudi imala incidente, a mi nismo imali ni jedan – pružili smo pomoć, medicinsku njegu. Slovenija je imala obračun noževima i spaljeni kamp.Ja razumijem da je to ogroman teret za Sloveniju i da su upola manji od nas, ali reakcija Slovenije mi je pretjerno nervozna i krivo usmjerena. Izbjeglice nije izmislila Hrvatska, već su došli odakle su došli. No, očekujem da će se i to smiriti.
Slovenski i mađarski čelnici tvrde da je Milanović bio agresivan i da nije imao ni jednog političkog saveznika na summitu.
Ne želim biti nepristojan, ali Orban i njegovi ministri i već mjesecima govore da čekaju izbore i novu vladu da bi se dogovorili, čitaj: da bi se dogovorili s HDZ-om. To je potpuno nekoretktno. Ono što on izjavljuje, uzimam s rezervom. Nisam bio ondje i ne mogu to direktno komentirati, ali bio sam na takvim sastancima na svojoj razini i naravno da povremeno drugima djelujete agresivno ako štitite interese vlastite zemlje i naroda.
Ali tko je hrvatski saveznik? Milanović tvrdi da su to Fayman i Merkel, no njemačka kancelarka je posebno pohvalila Sloveniju i Srbiju, a Hrvatsku je izbjegla komentirati.
Vidjeli ste da je prošli tjedan velika skupina veleposlanika iz EU bila u obilasku Opatovca, te izjave su bile u svim medijima. Austrijski veleposlanik je pohvalio Hrvatsku. Mene brine što savezništava općenito nema.
Nisu li Mađarska i Srbija ušle u diplomatski savez po ovom pitanju?
Srbija se postavila konstruktivno i nisam vidio posebno savezništvo s Mađarima. Mudro su nastupili u nadi da će to pomoći u pregovorima Srbije i EU. Ponavljam, nered u susjedstvu je nered kod nas. Žalosno je što je uspjeh samo to da sjednemo za stol, a te izjave su svaki dan drugačije, jutros su ovakve, a popodne će biti drugačije. U situaciji smo prebacivanja krivnje. Austrija prigovara Slovencima, oni nama, mi Srbima – to je lančana reakcija. Dok ne uspostavimo mehanizme koordinacije i zajedničkog djelovanja, to će djelovati neujednačeno i neće biti saveznika.
Mogu li zaključci summita bitno utjecati na izborne rezultate u RH?
Sigurno je da ovo utječe na izbore, to nije sporno. Izbjeglička kriza bi mogla odlučiti o pobjedniku izbora. Ali ja mislim da su građani Hrvatske objektivni i važno je da ovo promatramo hladne glave, mada to nije pitanje stranaka. Hrvatskom je prošlo 250.000 ljudi, mi nismo imali problema, bili smo efikasni, proslijedili val i dali krov nad glavom kada im je trebao. Mislim da je vlada, ali i lokalna razina i Crveni križ i nevladine organizacije i pojedinci i volonteri… Cijelo društvo je pokazalo da je u stanju prebroditi ovu krizu, ipak puno bolje i od Grčke i Srbije i Makedonije.
Ovih dana bilo je 25 godina HNS-a. Izlazite sa koalicijskim programom SDP-a. Imate li vi uopće svoj program?
Naš program je program koalicije Hrvatska raste, u njega je ugrađeno pet točaka koje su nam važne, a ovih dana ih je predsjednica stranke Vesna Pusić u detalje objasnila.
O kojim je točkama riječ?
Prva je razvoj gospodarstva i obrazovanja zajedno. Trendovi izvoza i proizvodnje su konačno pozitivni, ali problem je u nepovezanosti gospodarstva i obrazovanja. Druga je reforma javne uprave. Radi se o sistemskoj reformi, a ne onoj na triviljalno razini, ne radi se o najavama o otpuštanju 20 ili pet tisuća ljudi. Treća je jednakost šansi, jer je nedopustivo da u ovako maloj zemlji imate potpuno drugačije uvjete obrazovanja, zdravstvene zaštoie i potencijale ovisno o tome živite li u Osijeku, Zagrebu ili Varaždinu. Četvrta je energetika i zaštita okoliša, dakle kao i u slučaju gospodarstva i obrazovanja, one su zajedno. Često se čine suprotstavljene, a nisu i ne trebaju biti, jer ako ste pammetni u razvoju energetskog sektora, vi štitite prirodu. Peta je temeljna vrijednost HNS-a, a to je Hrvatska slobodnih i pred zakonom jednakih građana. Naravno da imamo zajednički program sa SDP-om, kad smo u koaliciji.
