Kako je vožnja od Osijeka do Salzburga dvaput jeftinija nego do Splita?

I tako je ostalo do danas. Iz HAC-a su tu odluku tada obrazložili "velikim povećanjem troškova održavanja i izgradnje (...) kako bi se osigurala financijska stabilnost".

Mreža autocesta u Hrvatskoj duga je više od 1.150 kilometara no na mnogim autocestama, pogotovo najdužoj A1 (Dalmatini) izvan ljetne sezone uglavnom se bilježi vrlo rijedak promet. Nemali je broj onih koji smatraju da bi promet polupraznim autocestama izvan sezone (jedino je A3 od Bregane do Lipovca donekle 'popunjena' tijekom cijele godine) bio znatno veći kada bi cestarine bile niže ili kada bi se umjesto postojećeg sustava naplate uvele vinjete kakve, primjerice, imaju Slovenija i Austrija.

Bi li se s vinjetama više vozilo autocestama?

"(Građani Hrvatske) izbjegavaju autoceste pa osim tri ljetna mjeseca, autoceste su na gotovo svim pravcima doslovno prazne. Jedino su prometni pravci od Bregane preko Zagreba do Lipovca, od Zagreba do Karlovca i od Zagreba do Varaždina. Na svim ostalim autocestama nema dovoljno prometa. Prazne su, a za autocestu je najskuplje ako je prazna", rekao nam je lani, govoreći o toj temi, nekadašnji ministar gospodarstva Goranko Fižulić.

Zagovornici smatraju kako bi se uvođenjem vinjeta - dnevnih, tjednih, mjesečnih i godišnjih - umjesto naplate cestarine po prijeđenim kilometrima, puno više vozilo autocestama, a manje onim regionalnim i lokalnim čime bi bili smanjeni troškovi održavanja i čestih sanacija ovih potonjih.

No od vinjeta u Hrvatskoj neće biti ništa jer je najavljeno da će sljedeće godine biti uveden novi elektronički sustav naplate cestarine (ESNC) bez sadašnjih rampi i naplatnih kućica. No i u tom sustavu vožnja autocestama naplaćivat će se prema prijeđenim kilometrima, a ne u određenim vremenskim rokovima kao putem vinjeta.

Od Osijeka do Splita i natrag 88 eura

A koliko je vožnja hrvatskim autocestama skuplja od vožnje po onima u susjednim zemljama gdje se cestarina plaća kupovinom vinjeta s vremenskim trajanjem?

Uzmemo li za primjer vožnju od Osijeka do Salzburga i usporedimo li je s vožnjom od Osijeka do Splita i natrag ispada da je ova domaća vožnja dvaput skuplja.

Udaljenost od Osijeka do Salzburga otprilike je jednaka udaljenosti od Osijeka do čvora Dugopolje na autocesti A1 kod Splita. Cestarina od Osijeka, najprije autocestom A5 do Sredanaca, a onda autocestom A3 do naplatne postaje Ježevo pred Zagrebom košta 17,70 eura u jednom smjeru. Potom na autocesti A1 od naplatne postaje Lučko do naplatne postaje Dugopolje kod Splita košta 26,40 eura. Ukupno je to 44,10 eura u jednom smjeru, odnosno 88,20 eura u oba smjera.

Od Osijeka do Salzburga i natrag - 45 eura

Ide li se, pak, od Osijeka do Salzburga preko Mađarske, Slovenije i Austrije u sve tri spomenute zemlje cestarina se plaća kupovinom vinjeta. U Mađarskoj za osobno vozilo do 3,5 tone težine, desetodnevna vinjeta košta 16,75 eura. Slovenija nema desetodnevnu nego sedmodnevnu vinjetu koja košta 16 eura, dok je cijena desetodnevne vinjete u Austriji 12,40 eura. To je ukupno 45,15 eura ili skoro upola manje nego za puto do Splita i natrag, pod pretpostavkom da se vratite unutar sedam dana. Ili 61,15 eura ako se vraćate nakon sedmog dana kada istekne valjanost slovenske vinjete pa se mora kupiti nova. No i s tih dodatnih 16 eura to je još uvijek 27 eura jeftinije nego cestarina od Osijeka do Splita i natrag.

Doduše, vožnju u Austriji do Salzburga poskupljuje tunelarina za dva tunela na autocesti A9 (Gleinalm - 10,50 eura i Bosruck 6,50 eura) no isti se mogu i zaobići vožnjom kvalitetnim cestama nižeg ranga.

Jeftinije do Münchena nego do Dubrovnika

Uzmimo za primjer i vožnju od Zagreba do Münchena na sjever te do Dubrovnika na jug, odnosno do silaska s autoceste A1 na čvoru Karamatići, što su također približno jednake kilometarske udaljenosti. Cestarina za put osobnim vozilom iz Zagreba do Ploča košta 33,70 eura u jednom smjeru, odnosno 67,40 eura s povratkom.

S druge strane, put do Münchena uključuje vožnju od Zagreba do Bregane koja se ne naplaćuje, pa 16 eura za sedmodnevnu vinjetu u Sloveniji i 12,40 eura za desetodnevnu u Austriji, dok u Njemačkoj nema naplate cestarine. Plati li se i tunelarina za tunel Karavanke (7,80 eura, odnosno 15,60 eura povratno) te izbjegne tunel Tauern Katschberg u Austriji, to je ukupno 44 eura ili 23,40 eura jeftinije nego do čvora Karamatići na A1 prema Dubrovniku.

Koliko potroši Županjac iz Slovenije?

Tragom primjera koji nam je natuknuo bivši ministra Fižulić, ako neki žitelj Županje, najistočnijeg grada na autocesti A3, radi u Sloveniji i svakog drugog vikenda putuje kući, cestarinu od Bregane do Županje platit će 16,50 eura u jednom smjeru, odnosno 33 eura s povratkom.

Putuje li kući u Županju svaki drugi vikend, odnosno 26 vikenda tijekom godine, u Hrvatskoj će samo za cestarinu potrošiti 858 eura godišnje. Istodobno u Sloveniji godišnja vinjeta košta sedam puta manje - 117,50 eura.