Kako povećati mirovine? Špika: Rješenje je jednostavno

"Da, točno je to da dobar dio umirovljenika bira između lijekova i hrane, međutim malo je čudno da to zagovara gospodin Grujić, koji je bio protiv toga da se ide na smjenu ondašnjeg, sada već bivšeg ministra", kazao je Milivoj Špika za početak, komentirajući izjavu Lazara Grujića, predsjednika HSU-a, tijekom gostovanja na N1.

"Grujić barata pogrešnim podatkom"

"I ovaj podatak kojim on barata je potpuno pogrešan", nastavio je Špika. "Nije točno da je prosječna mirovina 35 posto prosječne plaće, radi se o bruto plaći. Sve je to irelevantno, ako se priča stavi u pravi kontekst, a to je da bi prosječna mirovina trebala biti 60 posto prosječne plaće. To je bio razlog zašto je Blok umirovljenici zajedno (BUZ) ušao u Domoljubnu koaliciju i sudjelovao na izborima 2015. s HDZ-om. Nismo uspjeli to realizirati, a sadašnji predsjednik HDZ-a nije bio zainteresiran za suradnju, a ova pusta želja za prosječnom mirovinom od 60 posto prosječne plaće još je ostala na dugom štapu."

"Ne radi se o unisonom prijedlogu, to je cijeli jedan set prijedloga i rješenja koje bi trebalo implementirati u mirovinskom sustavu", dodao je.

Kaže da je rastuće siromaštvo najveći izazov za umirovljenike u Hrvatskoj u ovom trenutku.

"Najveći izazov u ovom trenutku je rastuće siromaštvo umirovljenika. Dobar dio njih ne poznaje u čemu je problem. Zagovara se ukidanje poreza na mirovine i nevjerojatno je kako su umirovljenici nasjeli na jednu takvu podvalu; zdušno su rekli da."

"Tko bi imao korist?"

Osvrnuvši se detaljnije na prijedlog ukidanja poreza na mirovine, argumentirao je zašto to neće pogodovati nikome, osim onima s najvišim mirovinama.

"Ali kad gledate tko zagovara ukidanje poreza na mirovine, mora vam biti čudno što se događa. Ako to zagovara predsjednik HSU-a i saborski zastupnik Veselko Gabričević ili Grujić, koji isto tako ima blizu saborske mirovine, ukidanje poreza podržavaju oni s već visokim mirovinama. Što se događa? Oni do 600 eura ne bi dobili ništa, oni između 600-700 eura dobili bi pet eura u prosjeku, od 800 eura dobili bi 10 eura u prosjeku, 900 eura dobili bi do 15 eura."

"Dakle, 90 posto radničkih mirovina ukidanjem poreza nema ništa, ili neke mrvice. A tko bi imao korist? Upravo ovi s najvećim mirovinama, jedna saborska mirovina dobila bi na mjesečnom bazi preko 200 eura, što znači da bi to saborskim zastupnicima bila ona 13. mirovina. To je podvala koju ljudi ne razumiju. Cijelo vrijeme se skreće pozornost s pravog problema. Nisu problem visoke mirovine, ako iza toga stoji dugogodišnji rad staž i visoke uplate u mirovinski doprinos", kaže Špika.

"Mnogi nisu imali sreće..."

Dodao je da su problemi počeli u devedesetima, ali da je ključna izmjena legislative 1999.

"Nažalost, mnogi ljudi, pogotovo tijekom devedesetih, nisu imali sreću da su na kvalitetnim radnim mjestima, a veliki broj njih imao je i nesreću da im se nisu uplaćivali doprinosi. Zakonska izmjena 1999. da se cijeli radni vrijek uzima u obzir prilikom izračuna mirovine dovela je do toga da smo s ondašnjeg prosjeka mirovine, koja je bila oko 70 posto prosječne plaće, to gotovo prepolovili. Rješenje je jednostavno, treba se vratiti tamo gdje je problem nastao, a to je izračun mirovine", kaže.

Dodao je još jedan, po njemu ključan razlog:

"Mi se zalažemo da se vrati onih najpovoljnijih, vezanih godina, a veoma je bitno i redovito usklađivanje. Država nije išla na to da se mirovine usklađuju onoliko koliko su raste plaće ili cijene. Svaki puta je to bilo manje. Dakle, imamo dva ključna problema: prvi je izračun mirovine i druga stvar je usklađenje mirovine na bazi rasta plaća i cijena."