Kovačević o sastanku u Washingtonu: "Pitanje je samo kojeg će se dijela svog teritorija Ukrajina odreći"

Prema onome što je Donald Trump objavio na društvenoj mreži Truth Social nakon sastanka u Washingtonu, već su otpočele pripreme za sastanak Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog koji bi se mogao održati unutar sljedeća dva tjedna, a nagađa se da bi domaćin susreta bila Mađarska. Potom bi bio održan i trilateralni sastanak spomenute dvojice s Trumpom, dok europski čelnici predlažu i kvadriteralni sastanak.

Na sastanku s Trumpom u Bijeloj kući osim Zelenskoga bili su i vodeći europski čelnici: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanska premijerka Giorgia Meloni, njemački kancelar Friedrich Merz, britanski premijer Keir Starmer, finski predsjednik Alexander Stubb, ali i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

"Pregovori bez prekida vatre su ustupak Rusiji"

Na sastanku se, kako je objavljeno, najviše razgovaralo o sigurnosnim jamstvima koje bi Ukrajini dala Europa "u koordinaciji" s SAD-om, a na tragu članka 5. NATO-ovog ugovora koji kaže kako napad na jednu članicu predstavlja napad na cijeli savez.

Najnovije diplomatske aktivnosti oko Ukrajine vjerojatno je najzvučnije sažeo finski predsjednik Stubb rekavši nakon sastanka u Washingtonu kako je "u protekla dva tjedna vjerojatno učinjeno više za okončanje rata nego u protekle tri i pol godine".

S tom tvrdnjom slaže se i stručnjak za međunarodne odnose Božo Kovačević koji smatra kako je na minulim sastancima napravljen korak prema okončanju rata u Ukrajini.

"Ako je cilj postići mir, neovisno o sadržaju mogućeg mirovnog sporazuma, onda je napravljen korak prema tome. No pitanje je kako će se odvijati mirovni pregovori. Sama činjenica da će se pristupiti mirovnim pregovorima bez prethodnog prekida vatre, ustupak je Rusiji", kaže.

"Sada je najveći teret na Zelenskom"

Na upit "što bi moglo biti predmet pregovora" Kovačević je odgovorio: "Pitanje je samo kojeg će se dijela svog teritorija Ukrajina odreći. To je rezultat ova dva sastanka."

"Predmet pregovora zapravo su uvjeti kapitulacije Ukrajine, a da ta kapitulacija ne bude rezultat vojnog poraza", smatra.

"Sada je najveći dio tereta na predsjedniku Zelenskom. Ali isto tako treba reći da i Rusija pristajući na pregovore priznaje da ne može svoje ciljeve ostvariti silom", ustvrdio je Kovačević.

"Odlazak Europljana na poklonstvo Trumpu"

Sastanak u Washingtonu, po njegovim riječima, bila je svojevrsna kapitulacija Europe.

"Na neki način bila je to canossa (izraz koji se koristi za priznanje poraza, pokajanje ili pokoru, nap.a.) odlazak Europljana na poklonstvo Trumpu", smatra.

Ipak, Kovačević smatra kako se svi nedavni sastanci o okončanju rata u Ukrajini mogu smatrati diplomatskim uspjehom.

"S tim da je sve to moglo biti postignuto i 2015. godine uz daleko manje ukrajinske teritorijalne ustupke", zaključio je.

Finski predsjednik u izaslanstvu

Na kioncu smo Kovačevića upitali kako to da je u europskom izaslanstvu u Washingtonu, i to kao jedan od istaknutijih aktera, bio i finski predsjednik Alexander Stubb.

"On je pouzdan američki saveznik, Finska je nova članica NATO saveza i ima neugodno povijesno iskustvo s Rusijom i dugačku granicu s njom. A Trumpu je važno da njegove prijedloge prihvate i zemlje poput Finske koje su u takvim odnosima s Rusijom", pojasnio je.