Liječnik o antraksu: Nema mjesta panici, bolest se neće širiti među ljudima

Vijesti 16. srp 202218:40 > 19:45 1 komentar
N1

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije Inoslav Brkić u Dnevniku N1 potvrdio je slučajeve zaraze antraksom, odnosno bedrenicom kod ljudi, ali je naglasio da nema mjesta panici jer se bolest vrlo teško prenosi s čovjeka na čovjeka.

“Uginulo je 107 goveda, što dugo vremena nismo imali. Puno manje razmjere vidjeli smo 2006. Osim toga, imamo šest oboljelih osoba, od toga dvoje djece. To je kožna bolest, lagana je klinička slika, a eksponirane osobe su vlasnici stoke koji su manipulirali sa životinjama”, rekao je Inoslav Brkić i dodao:

VEZANA VIJEST

“Moramo vidjeti zašto se to dogodilo. Stoka je morala biti cijepljena dvokratno prije ispaše. Stručnjaci će napraviti studiju da vidimo stanje imunosti. Stalno ćemo kontrolirati zdravstveno stanje da na vrijeme reagiramo ako se kod nekoga pojavi bolest.”

Ističe da je zaraza pod nadzorom i da nema mjesta nikakvoj panici:

“Slučaj je pod potpunim nadzorom, nema mjesta panici, bolest se neće širiti među ljudima. Žao mi je što je to sve bilo počeo početkom srpnja, a mi smo u četvrtak posredstvom policije od njih smo saznali da postoje uginuća većeg grla stoke i onda smo se uključili s veterinarskom inspekcijom.”

Slučajevi u Hrvatskoj i kako se ljudi mogu zaraziti?

Brkić je ranije objasnio kako se ta zarazna bolest, koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis, najčešće javlja kod domaćih i divljih sisavaca (goveda, ovaca, koza, deva, antilopa i drugih biljojeda) te kod ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama ili tkivom zaraženih životinja.

VEZANA VIJEST

Biljožderi se obično zaraze ingestijom spora u okolišu, ponajprije u kontaminiranom tlu, u kojem spore prežive desetljećima. Tla onečišćena sporama bedrenice kontaminiraju krmiva koja rastu na njima. Voda može biti onečišćena lešinama uginulima od bedrenice ili naplavinama kontaminirana tla. Područja s kontaminiranim tlom nazivaju se bedrenični distrikti. Nakon ingestije spora, osjetljivi biljožderi obično ugibaju unutar 24 sata.

U Hrvatskoj se posljednjih desetljeća bolest javlja sporadično, a u posljednjih 15 godina masovnija pojava bedrenice zabilježena je 2002. kod Jasenovca, 2005. u Ježeviću kod Vrlike, dok je posljednja masovnija pojava bolesti bila u selu Bobovac kod Sunje od kolovoza 2006. do ožujka 2007. Tada je, u Sunji, od kožnog antraksa oboljela i jedna osoba.

Ljudi se bedrenicom mogu zaraziti na nekoliko načina, a najčešći i najblaži oblik je kožni antraks. Takav oblik bolesti – koji je ujedno i najčešći te se javlja u oko 95 posto slučajeva – najčešći je zbog bliskog kontakta sa zaraženim životinjama ili zaraženim proizvodima životinjskog podrijetla (koža, vuna, dlaka, kosti) kad uzročnik ulazi u organizam kroz posjekotine ili druga oštećenja kože.

Kožna infekcija počinje kao kvržica koja svrbi, a nakon dan-dva se razvije u vezikulu, pa u bezbolni čir promjera jedan do tri centimetra s karakterističnim crnim nekrotičnim područjem. Najčešća mjesta pojavljivanja su ruke, lice i vrat.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.