Milanović i Plenković godinama bez dogovora: "Kako ozbiljna država može tako dovoditi ugled u pitanje?"

Je li Hrvatska postala država vršitelja dužnosti i osakaćenog vodstva bitnih institucija?

Naime, izbor čelnog čovjeka Državnog inspektorata čeka se već 46 dana - otkako je Andrija Mikulić smijenjen pa uhićen zbog sumnji na korupciju.

Isto toliko čeka se i na novog ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Još od ožujka prošle godine, kada je preminuo predsjednik Vrhovnog suda, Radovan Dobronić, čeka se njegova zamjena... a više od šest godina premijer i predsjednik Republike ne mogu se dogovoriti o imenovanju čak 90 veleposlanika.

Uz to još od ranije, ali pogotovo i nakon smjena krajem studenoga prošle godine obezglavljeno je i niz državnih tvrtki. Bez predsjednika, odnosno predsjednica Uprava do raspisivanja javnih natječaja za te pozicije su tako i dalje Hrvatska pošta, Hrvatska lutrija, HEP, HŽ Infrastruktura, Odašiljači i veze te ACI. Potpredsjednik Vlade u tome ne vidi problem.

"Mislim da je predsjednik Vlade na to pitanje također jasno komunicirao - kada bude imao to rješenje, kada Vlada bude donijela odluku o tome da ćete biti obaviješteni. Pa, niste se valjda uputili u Međimurje da vam ja to kažem", rekao je Davor Božinović medijima.

"Radi se o preživljavanju"

Novinar Telegrama Jasmin Klarić upozorava kako se stalno postavljanja vršitelja dužnosti ili privremenih predsjednika/ca Uprava na čelo javnih tvrtki može usporediti sa situacijom kada u nogometnom klubu igrači znaju da im je trener privremen - pa se onda ni ne trude. Tvrdi i kako je bitan element takvih imenovanja i kontrola koja pak pokazuje i nepovjerenje u odabrane ljude.

"Ako ti svakih šest mjeseci čekaš hoćeš li dobiti milost predsjednika Vlade da nastaviš raditi svoj posao prilično je jasno da tu nema govora o nekom pokušaju strateškog upravljanja firmom već se jednostavno radi o preživljavanju svakih 180 dana. To značajno sužava prostor rada ljudima koji vode te firme", rekao je Klarić.

Djelovanje Državnog inspektorata

A od odlaska Mikulića zasigurno je suženo i djelovanje Državnog inspektorata. A novog kandidata za sada nema. Medijske napise o tome da bi ga mogao zamijeniti sadašnji državni tajnik u ministarstvu kulture, Mladen Pavić, iz Vlade su za N1 ocijenili kao nešto što "nije izgledno".

"Mi imamo nered u mnogo sfera - i gospodarskih i upravnih, a da pritom bi državni inspektorat mogao bitno utjecat da upozorava pa i kažnjava one aktere koji se ne drže propisa. Međutim, očito da je tu situacija bitno drugačija", kaže Ivan Rimac, politički analitičar.

Imenovanja 90 veleposlanika

Uz to Rimac naglašava i da za bitne pozicije u institucijama gdje treba doći do političkog dogovora - on nerijetko izostane. Tako već više od pola desetljeća nema dogovora između Pantovčaka i Banskih dvora oko imenovanja 90 veleposlanika.

"To svakako nije dobro jer takva manjkava diplomatska prisutnost u najvećem djelu međunarodne zajednice gdje imamo generalne konzule i veleposlanstva sigurno da na neki način naše vanjskopolitičke napore osakaćuju", dodaje Tonino Picula, izvjestitelj EK-a za Srbiju.

"Ja se ne mogu načuditi kako ozbiljna država dovodi u pitanje svoj ugled u svijetu time što se ne može dogovoriti oko nečega što je elementarno - nećete naći državu, osim kada postoje opravdani interesi, da nije zastupljena u drugoj državi", kaže i Mirko Galić, bivši veleposlanik.

Elementarno i logično, ali i prema Ustavu, bilo bi i da se novi predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda bira odvojeno od izbora sudaca ili sutkinja Ustavnog suda. Međutim premijer Plenković nije tog stava već tvrdi da neće biti izbora čelnog čovjeka Vrhovnog suda ako se suci Ustavnog suda neće birati po principu 2:1 u korist vladajuće koalicije. (To što se izbor potrebnog kadra za obje institucije sada produljuje očito ga ne brine previše. Uostalom nedavno je izjavio i kako to što Vrhovnim sudom sada predsjeda vršiteljica dužnosti nije prepreka da taj sud funkcionira.)

"Dakle, tu je jedna kandidatkinja oko koje ja jedino mogu protumačiti temeljem iskustva i minimuma dobre vjere da smo se dogovorili - da je to osoba koja eto, nikome ne smeta, na kojoj se nitko neće iskaljivati, koja nije stranački kandidat. Međutim, ispada da je ona samo jedna mala moneta za potkusurivanje", rekao je Zoran Milanović prije nekoliko dana.

Bivša kandidatkinja za šeficu Vrhovnog suda smatra da je ovdje riječ o 'polupanim lončićima'.

"Premijer znači nudi oporbi izbor predsjednika Vrhovnog suda. Zbog čega bi oporbi bilo važnije da se izabere predsjednik Vrhovnog suda nego vlasti? Znači vlast bi trebala biti ta koja bi trebala osigurati građanima Hrvatske funkcioniranje sudske vlasti", rekla je Zlata Đurđević.

Profesor Aleksandar Maršavelski optimistično misli da bi za demokraciju u Hrvatskoj bilo i dobro da se blokade bitnih imenovanja nastave.

"Znači važno je da javnost shvati da su političari odgovorni za kvalitetu tih institucija, a ne hoće li oni po političkim preferencijama donositi te odluke jer onda primjerice Ustavni sud postaje Gornji dom Sabora", rekao je Aleksandar Marševelski, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu

U zemlji gdje je glavna preokupacija građana kako preživjeti od 1. do 1. i gdje se puno toga gleda kroz ideologiju teško da će netko glasati protiv vladajućih zbog zastoja u imenovanjima. A premijer to očito dobro zna.