Ogorec o povlačenju američkih vojnika iz Njemačke: To je jedna brigada, ništa veliko. Ali ako bi povukli sve...

Već u petak je Pentagon potvrdio povlačenje dijela tamošnjeg američkog vojnog kontingenta u sljedećih šest do 12 mjeseci, a neimenovani visoki dužnosnik američkog Ministarstva obrane rekao kako su Merzove izjave bile "neprimjerene" i da Trump "s pravom reagira na njih".

Čini se da je Trump čekao neki konkretan povod za odluku o smanjenju, barem ovakvom brojčano simboličnom, američke vojne nazočnosti u Europi koju na različite načine najavljuje već duže vrijeme. Suzdržanost europskih NATO partnera u američko-izraelskom ratu protiv Irana po svemu sudeći je ubrzalo tu odluku.

U Njemačkoj 38.000 američkih vojnika

Početkom prošle godine nezavisna američka organizacija Vijeće za inozemne odnose (Council on Foreign Relations) objavila je, pozivajući se na podatke Američkog europskog zapovjedništva (EUCOM) da se u Europi nalazi 84 tisuće američkih vojnika raspoređenih u četrdesetak vojnih baza od Grenlanda do Turske.

Najviše ih je upravo u Njemačkoj, oko 38.700, a u Stuttgartu je i sjedište EUCOM-a. Povrh toga, američke vojne snage upravljaju i nuklearnim arsenalom u Europi postavljenim još početkom Hladnoga rata i raspoređenim u pet zemalja: Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, Italiji i Turskoj. U Njemačkoj se termonuklearne bombe nalaze u zračnoj bazi Büchel, dok je stotinjak kilometara dalje, u zračnoj bazi Rammstein sjedište Američkih zračnih snaga u Europi i Zračnih snaga Afrike (USAFE-AFAFRICA) kao i sjedište Savezničkog zračnog zapovjedništva NATO-a (AIRCOM). U Rammsteinu je, prema procjenama, oko 16 tisuća američkog vojnog i civilnog osoblja.

"Ne vidim da bi se dogodilo nešto dramatično"

Ukratko, Njemačka je, ne samo geografski, središnji prostor američke vojne prisutnosti u Europi pa smo vojnog stručnjaka Marinka Ogoreca upitali koliko će na tu činjenicu utjecati povlačenje pet tisuća američkih vojnika i vidi li uopće mogućnost potpunog američkog vojnog povlačenja iz Europe o čemu se govori od Trumpovog drugog dolaska u Bijelu kuću.

"Povuče li Trump pet tisuća vojnika, to ne bi ništa ozbiljnije narušilo u operativnom smislu. Tih pet tisuća vojnika je jedna brigada koja se može povući bez ikakvih problema i stresa. To ne bi bio ni strateški uzmak SAD-a niti bi imalo nekog strateškog značaja za Europu. SAD imaju na prostoru cijele Njemačke više od 35 tisuća vojnika. Ako izvuku pet tisuća, ne vidim da će se time dogoditi išta dramatično. To će biti samo smanjivanje kontingenta", smatra Ogorec.

Potpuno povlačenje ne odgovara ni SAD-u

Ako bi, pak, Bijela kuća donijela odluku o potpunom vojnom povlačenju iz Njemačke, gdje je prisutna od svršetka Drugog svjetskog rata, Ogorec smatra da u tom slučaju ne bi bilo problema niti s izmještanjem nuklearnog oružja koje se tamo nalazi.

"Ako bi povukli svo ljudstvo, onda bi bez daljnjega povukli i svo naoružanje. No bio bi to potez bez presedana. Ne vjerujem da će do toga doći jer to ne bi odgovaralo niti strateškim interesima SAD-a", kaže.

"Europa je sada strateški drugorazredna"

Ogorec ističe kako SAD nemaju više potrebu držati toliko puno oružja, u prvom redu nuklearnog, na prostoru Europe.

"Američki strateški interesi i globalne strateške silnice sele na druge prostore, prije svega na Pacifik i na Arktik, a sam prostor Europe postao je od drugorazrednog značaja. U tom kontekstu vjerojatno predviđaju i planiraju američki vojni stratezi."