Pet savjeta za sigurnost djece na internetu i 16 pojmova koje valja znati: od vampinga do selfitisa

Cilj je, kažu u HAKOM-u, podizanje svijesti o većoj sigurnosti djece na internetu. U webinaru je obrađeno pet različitih tematskih cjelina koje se mogu pogledati OVDJE, na YouTube kanalu HAKOM-a.

U videu o ostavljanju digitalnog traga na internetu, dr. sc. Igor Kanižaj, stručnjak za medijsku pismenost, kazao je kako recentna istraživanja pokazuju da 40 posto djece u Hrvatskoj provodi više od tri sata na društvenim mrežama.

"Algoritmi pritom prate njihovo ponašanje, često bolje i od roditelja", naglasio je.

U HAKOM-ovoj brošuri istog naziva kao i spomenutih webinara - Ključevi sigurnog interneta, daje se nekoliko važnih savjeta za zaštitu djece u svijetu interneta i mobilnih aplikacija. Prenosimo neke...

"Zaštiti svoje osobne podatke"

Navodi se niz konkretnih savjeta da bi se umaklo 'nepoznatim prijateljima' koji s lošim namjerama vrebaju na internetu.

"Ne predstavljaj se svojim pravim imenom - koristi nickname. Ne otkrivaj adresu (isključi lokaciju), broj telefona i druge osobne podatke nepoznatim osobama na internetu. Pogledaj svoje društvene mreže, provjeri popis prijatelja/pratitelja i pobriši sve one koje ne poznaješ. Ne dijeli lozinku, čak ni s najboljim prijateljem jer može iskoristiti tvoje ime, fotografije i slične podatke u namjeri pisanja neprimjerenih komentara i poruka."

"Ne 'konzumiraj' sve kolačiće"

Kolačići su digitalni tragovi koje internetske stranice ostavljaju na uređajima onih koji ih posjećuju, a kako bi zapamtile neke stvari o korisniku i njegovim aktivnostima na internetu. Stoga je savjet da se nikada ne prihvaćaju svi, nego samo nužni kolačići kako se ne bi ostavilo više digitalnih tragova nego što je potrebno.

"Što manje kolačića prihvatiš, manje ćeš podataka ostaviti u online svijetu. (…) Vidjet ćeš sadržaj koji te stvarno zanima, oglasi će biti u skladu s tvojim interesima, nećeš morati iznova unositi svoje podatke kada se prijavljuješ, a oni analiziraju tvoje online navike te ograničavaju izlaganje neprimjerenim sadržajima" - savjet je iz HAKOM-ove brošure.

"Pazi da te ne ulove"

Ovaj savjet odnosi se na phishing putem WhatsApp poruka, odnosno situacije u kojima se korisnika pokušava prevariti navodeći ga da klikne na lažnu poveznicu kako bi se ukrali njegovi podaci.

"Ako dobiješ poruku koja kaže "dobio si novi iPhone" ili nešto slično, a zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno je u pitanju prijevara. Nikad ne klikaj na sumnjive poveznice i ne dijeli svoje osobne podatke. Provjeri sumnjive poveznice putem stranice Phish Tank gdje već postoji velika baza poznatih phishing stranica. Sumnjive poveznice možeš upisati na Phish Tank i provjeriti je li riječ o prevarantskoj stranici."

"Budi digitalno empatičan"

U spomenutoj se brošuri u nekoliko primjera objašnjava što znači biti digitalno empatičan.

"Bilo da igraš igrice ili igrajući koristiš chat, objavljuješ fotografije s prijateljima (koji ti nisu dali za to dopuštenje) ili komentiraš tuđe objave - imaj na umu da tvoje riječi mogu izazvati loše osjećaje kod druge osobe. Često online govorimo i radimo stvari koje ne bi uživo. Zato pazi da tvoja digitalna osobnost ne bude loša verzija tvoje stvarne osobnosti! Ako nekoga neopravdano izbaciš iz WhatsApp grupe učinio si isto kao da si ga na školskom hodniku namjerno ignorirao. Razlikuješ li slobodu govora od govora mržnje? Pokušaj što više razumjeti svoje emocije kako bi mogao razumjeti i tuđe. Napravio si meme od nečije smiješne fotografije? Razmisli je li toj osobi ugodno i kako bi se ti osjećao na njenom mjestu."

"Riješi se loših navika"

Uz ovaj savjet u HAKOM-ovoj brošuri navodi se 15 pojmova i izraza za koje mnoga djeca, a ni njihovi roditelji možda nisu ni čuli, iako ti pojmovi opisuju neka od njihovih svakodnevnih stanja u virtualnom prostoru.

Google efekt: navika prestanka pamćenja pojedinih informacija jer su uvijek dostupne putem tražilice;

Vamping: ostajanje budnim cijelu noć kako bi gledali TV, surfali, igrali igre online… ;

Deepliking: grebanje po dalekoj prošlosti osobe koja nam se sviđa ili slučajno lajkanje fotografija objavljenih u prošlosti;

Nomofobija: tjeskoba i nervoza zbog odvojenosti od pokretnog uređaja;

Selfitis: selfie uvijek i svugdje;

Ghosting: online ignoriranje drugoga prestankom odgovora na pozive i poruke;

Finsta: 'fake and Instagram' odnosno lažni profili na društvenim mrežama;

Rinsta: 'real and Instagram', pravi profil za uži krug prijatelja na kojem se ne 'glumi' i pretvara da si nešto što nisi;

No like fobija: strah da tvoje objave na društvenim mrežama ne dobiju dovoljno lajkova;

Cyber grooming: čine ga odrasle osobe koje kontaktiraju nekoga na internetu imajući pritom loše namjere;

Doxxing ili Outing: je otkrivanje osjetljivih ili osobnih podataka o nekome sa ciljem da ga se povrijedi ili ponizi;

Roasting ili Flaming: oštre riječi i uvrede s namjerom da se druga osoba degradira i osjeća loše;

Catfishing: situacija u kojoj tzv. catfish stupa u kontakt s korisnikom te koristeći lažni identitet želi steći njegovo povjerenje, a zapravo ga iskoristiti novčano i/ili emocionalno;

Happy slapping: napad grupe na pojedinca uz snimanje pokretnim uređajem i objavljivanje na internetu. Napad može predstavljati ismijavanje ili fizičko zlostavljanje;

Brain rot: pogoršanje mentalnog stanja zbogpretjeranog gledanja trivijalnog sadržaja na internetu, poput beskonačnih videa na TikToku.