Ekstremne vremenske nepogode mogu se očekivati sve češće. Zato se zbog sigurnosti građana uvode razni sustavi poput Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama te crvenog meteoalarma. Evo kako provedba ovih upozorenja izgleda na terenu.
Tjedan dana je prošlo od oluje koja je poharala Zagreb i Slavoniju. Građani se još prisjećaju osjećaja straha tijekom nevremena.
“Prilično smo se prepali. Prozori, rolete, sve smo zatvorili i to je bilo to.”
“Bila sam u stanu s djetetom. Curica od šest godina se jako uplašila tako da sam spustila rolete, nismo ni gledali.”
Zato su linije hitnih službi tijekom oluje bile užarene.
“Samo u onih nekoliko sati dok je oluja trajala, mi smo zaprimili preko 4.000 poziva u našim centrima”, otkrio nam je Davor Spevec iz Sektora 112 Civilne Zaštite.
Od svih zaprimljenih poziva negdje oko 70 posto su pozivi gdje pozivatelji stvarno trebaju žurnu pomoć. Nažalost, ovih 30 posto poziva nisu namjenski pozivi za 112.
Na niz poziva odgovorile su i hitne službe u Zagrebu.
Nevena Đurović s Hitnog prijema kaže: “Mi vam uvijek imamo posla s kroničnim bolesnicima prvenstveno i pogoršanjem njihove bolesti, a sigurno im strah i panika u tome nisu pomogli.”
A kako bi se panika spriječila, osmišljen je meteoalarm koji poziva na pripremu za vremenske nepogode. No, dosta ljudi ni ne zna što je to ili ga ne shvaća dovoljno ozbiljno.
“Pa ne znam, ja slušam mamu. Kak’ mama reagira, tako ću i ja.”
“Više ničemu ne vjerujem dok ne vidim vani.”
No, prošlotjedna je oluja mnoge osvijestila da meteoalarm počnu shvaćati ozbiljno. Evo što nam kažu na pitanje znaju li što je crveni meteoalarm:
“Najviši stupanj opasnosti za vremenske prilike kojih se treba jako čuvati. Apsolutno ga shvaćam ozbiljno.”
“Prije ove oluje koja se desila u srijedu, nismo baš shvaćali. To kad smo sad doživjeli, sad pratimo, pazimo, gledamo prognozu stalno.”
Meteorolozi objašnjavaju kako je meteoalarm osmišljen radi sigurnosti građana, a objedinjuje upozorenja svih nacionalnih meteoroloških službi u Europi.
“To je cijeli niz potencijalno opasnih vremenskih pojava, od šumskih požara, toplinskih valova, izraženijih vrućina, do pljuskova praćenih grmljavinom”, objašnjava naša meteorologinja Tea Blažević.
A za “paljenje” crvenog meteoalarma u Hrvatskoj zadužen je Državni hidrometeorološki zavod koji na svojim službenim stranicama preko kodiranih karata daje najsvježija upozorenja na očekivano opasno vrijeme za sljedećih 48 sati.
“Imamo crveni najviši stupanj koji znači upozorenje na vrlo opasne vremenske prilike. Ideja ovog sustava je da se na vrijeme upozori tako da se spriječi one neželjene posljedice, velike materijalne štete i ono što je najbitnije da se sačuvaju ljudski životi”, dodaje Blažević.
Tu je i SRUUK – Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama za kojeg su se mnogi pitali zašto se nije javio prošle srijede, a nakon nelogičnih objašnjenja objavljeno je kako još ne radi. Od kolovoza bi opasnosti trebao najavljivati građanima SMS-om. No, pitanje je kako će građani reagirati kada prime poruku za uzbunu.
“Mi ćemo samo još jednim kanalom doći do građana i dati im obavijest da se nešto sprema, ali svi se mi moramo početi malo drugačije ponašati. Nadamo se da neće izazvati paniku i da će ljudi postupati u skladu s tim što će u poruci pisati”, kaže Spevec.
A upravo je panika najgori neprijatelj u kriznim situacijama.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!