Pomama za hrvatskim pomorcima: Globalni su igrači, headhuntera je sve više

Vijesti 24. kol 202220:01
Izvor: N1/Ilustracija

Slučaj broda "Mirjana K." koji je sa svojom posadom zarobljen u grčkim vodama, ostavljen od vlasnika, pokazuje svu težinu života pomoraca. I dok je njihov povratak kućama još neizvjestan, zanimanje pomorac zapravo nikada nije bilo traženije. Uvjeti su ipak sve bolji i rijetko koji hrvatski pomorac traži iskrcaj. Pogotovo u ovim okolnostima gdje danas na kopnu, u matičnoj domovini, teško može naći tako dobro plaćen posao.

“Mirjana K.”, točkica na mrtvom vezu ispred Pireja. Na njoj su osmorica napuštenih pomoraca. Četvorica su naši ljudi, iz Rijeke i Splita.

“‘Mirjana K.’ je jedan slučaj klasičnog napuštanja broda od strane brodara. Cijela situacija je krenula sredinom petoga mjeseca kada brodar nije isplatio plaću pomorcima. Loše vijesti su te da trenutno još uvijek radimo na repatrijaciji samih pomoraca, znači da se vrate svojim kućama, ali evo, lučke vlasti u Grčkoj su to sve još dodatno zakomplicirale”, rekao je Luka Simić, inspektor ITF-a.

Sindikati upozoravaju: Pazite kako birate brodove!

Brod je arestiran, zaustavljen u Pireju zbog raznih dugovanja vlasnika. Na njega inspektor Federacije transportnih radnika nije htio previše trošiti riječi. Ljudi su ostavljeni bez hrane i vode. Dvojicu teško bolesnih uspjeli su prebaciti u Hrvatsku.

“Vi morate znati da je najveći problem psihološke naravi jer vi se stvarno trudite za te pomorce, evo sad dolaze plaće, što vjerujem da će biti neko olakšanje, bar neki pozitivni pomak u cijeloj ovoj situaciji, dok što se tiče repatrijacije, to je neizvjesnost”, kaže Simić.

Pazite kako birate brodove, upozoravaju sindikati.

“Takvi slučajevi daleko od toga da su rijetkost, bude i puno, puno gorih slučajeva nego što je ovaj s ‘Mirjanom K.’ Poznati su nam slučajevi gdje su ljudi doslovce godinama ostajali sami ili dvoje ljudi na brodu i tako provodili dane, doslovce na milost i nemilost onih koji su im htjeli i mogli pomoć”, istaknuo je glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan.

Pandemija je potpuno poremetila pomorski promet, a ukrajinski rat dao mu novu dimenziju. Čak 15 posto svjetkih pomoraca dolazi iz Ukrajine i Rusije, čiji je ukrcaj i iskrcaj sada iznimno kompliciran. No pomorski promet – cvjeta.

“Svim brodarima je svanulo i njihovi prihodi su sada ogromni, to se donekle preliko i u džepove pomoraca. Plaće jesu porasle i sami smo pregovarali s hrvatskim brodarima o povećanju njihovih plaća, međutim, profit koji oni ostvaruju je daleko veći od toga i taj prelijev sredstava iz džepova brodara u džepove pomoraca bi trebao biti delako veći i više fer”, smatra Melvan.

Oko 17, 18 tisuća hrvatskih pomoraca danas uglavnom živi dobro. Smjene su kraće, časnički kadar je tražen. Pomorski fakultet u Rijeci upiše godišnje gotovo 400 studenata.

“Mi godišnje izbacimo 50, 60 nautičara i strojara i nešto manje elektroničara i tko želi stvarno raditi na brodu, ploviti, on može u relativno kratkom periodu naći posao”, rekao je Vlado Frančić, prodekan Pomorskog fakulteta u Rijeci.

Istraživanja pokazuju da u posljednjih 5 godina diplomantu treba oko 6 mjeseci da nađe brod i zaplovi kao kadet. Headhuntera je sve više.

“Evo jučer smo imali jednu novu kompaniju koja ima 550 brodova u managementu koja je došla vidjeti potencijale, ne samo fakulteta, nego općenito i Hrvatske. I to je ono što primjećujemo – neki novi igrači na tržištu dolaze kod nas”, kaže Frančić.

Nema veze što je hrvatska flota sve manja i manja, naši su pomorci, jel’, globalni igrači. Gastarbajteri, ali s povratnom kartom…

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram

Komentari

Vaš komentar