Profesor s CEU-a: U Mađarskoj šture informacije oko Ine, nema kritičkih tekstova

Vijesti 07. ruj 202213:13 0 komentara
Jurica Galoic/PIXSELL

Profesor trgovačkog prava s Centralnog europskog sveučilišta u Budimpešti, Tibor Tajti gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao pljačku Ine.

Upitan izvještava li se o pljački Ine u Mađarskoj, Tajti je rekao da se zasad o tome malo piše te da pljačka nije postala središnja medijska tema.

“Dosad je bilo vrlo šturo, ne samo od strane MOL-a, nego i generalno gledano. Interesantno, i ljevičarski i desničarski mediji su rekli otprilike isto, samo najbitnije podatke i to je ono što je čudno. Na kraju krajeva, zna se pozicija MOL-a u Ini”, rekao je Tajti.

VEZANE VIJESTI

U Mađarskoj, kaže profesor, nema ni kritičkih komentara ni analiza. “Stvari ne idu dalje od činjenica, a i to dosta šturo. Pročitao sam i ono što je bilo objavljeno u Hrvatskoj, vi imate znatno više detalja, a u Mađarskoj su samo najšturiji podaci, kao da se iščekuje što će predstavnici MOL-a reći”, rekao je Tajti.

Dobro je pitanje, kaže, što će se dogoditi ako MOL ne bude htio smijeniti članove uprave, što traži Hrvatska vlada.

“Mislim da u odgovoru treba praviti razliku između političke i pravne dimenzije. Pravno gledano, nije toliko jednostavno smijeniti upravu, ako uđete u detalje, onda mislim da je to zaključak koji treba izvući iz svega. Imate dosta pitanja koja bi trebalo izvidjeti, dosta detalja se ne zna o tome kako je upravljanje baš konkretno išlo, neki su detalji poznati, neki nisu, ali uglavnom mislim da to neće biti jednostavno, između ostalog i zato što MOL ima veliki paket i upravljačko pravo i ima kontrolu nad Inom”, rekao je Tajti.

Što se tiče poslovanja u Ini, mađarski je profesor rekao da je to jedan veliki sustav koji ima više razina upravljanja te da je, kao i u drugim zemljama koje imaju tako velike korporacije, zakonom definirano što koji organ radi.

“Rješenja su u globalu ista, a to znači da u slučaju ovako velikih firmi imate upravu, u onim zemljama gdje se prati njemački sistem upravljanja imate i Nadzorni odbor, a u velikim firmama ima i izvršni odbor. I u Americi, gdje je jako veliki broj velikih korporacija, ali nema nadzornih odbora, otprilike uprave ili board direktora radi na isti način. Oni ne mogu pročitati svaki dokument i ugovor, rade stvarno na osnovu dokumenata, podataka, informacija koje im podnesu odgovarajuće službe u korporaciji. Odgovor je u tom smislu da, barem što se gornjeg nivoa tiče, ovakav način rada ne bih rekao da je nešto suprotno praksi, jer treba biti logično da uprava zasjeda nekoliko puta godišnje i dobije hrpu dokumenata, treba to prostudirati. Problematična pitanja se rješavaju na razini uprave i ne bih rekao da je ovaj način rada drugačiji, ali to ne znači da je bilo bez problema. Zakonska regulativa daje samo okvire kako uprava treba izgledati, ali dosta pravila su samo dispozitivna, što znači da poduzeće ima mogućnost uzeti ih takva kakva su napisana ili prihvatiti drugačiju soluciju koja je prikladna firmi”, rekao je Tajti.

Postoji, objasnio je, i druga razina koja ima unutarnje akte u tvrtki, koja do u detalje razrađuje neka pitanja te da to postoji i u Ini, koja ima i statut i etički kodeks. “Pitanje je implementira li se to i uzima”, rekao je profesor.

“Ako se to ne primjenjuje, tu ulazi ljudski i psihološki faktor. Možete imati najbolju legislativu, možete imati detaljna pravila, ali ako se ona u firmi ne primjenjuju, odnosno ima praznina i mogućnosti ili zbog grešaka ili nedostataka u regulativi ili zato što netko zbog političkih razloga misli da neće biti uhvaćen, onda nije pravo to koje treba biti kritizirano, nego ljudski faktor. Ja mislim da je u ovom slučaju riječ i o tome”, rekao je.

Upitan je li moguće da je Ina opljačkana, a da nitko ništa nije primijetio, Tajti je rekao da se to ne može isključiti ni u slučaju Ine ni u slučaju drugih trgovačkih poduzeća.

“To se događa i korektan odgovor na to je da dobro organizirane firme trebaju imati odgovore i rješenja za ovaj problem koji postoji i koji se ne može ignorirati. Dobro bi bilo da se te solucije mogu koristiti ne samo nakon kad se nešto dogodi, kao što se dogodilo sada, jer revizije su dobre, lekcije se mogu izvući iz analiza, ali to nije pravna pomoć. Solucije bi trebale biti takve da djeluju preventivno i uz konkretnom slučaju Ine mislim da je bar minimum način kako se ugovori zaključuju, tko odlučuje kako se potpisuju ugovori”, rekao je Tajti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!