Virusni imunolog, Stipan Jonjić, gostovao je u Novom danu i komentirao ulogu cjepiva u borbi protiv pandemije koronavirusa.
Jonjić je rekao da može samo pogađati što možemo očekivati od EMA-e. “Ako se dogode incidenti, moraju dokazati da su incidenti čvrsto povezani s cjepivom, a ne kolateralne žrtve nečega što ti pacijenti imaju. Ključna je stvar da znanost i struka dođu do toga. Bila je klinička studija, u kojoj nije bilo takvih incidenata, barem nisu zabilježeni”, rekao je Jonjić, dodavši da je Velika Britanija procijepila stanovništva u visini tri Hrvatske i da nisu zabilježili nikakve slučajeve. VEZANE VIJESTI
“Ne smije se ignorirati moguća opasnost za ljude, ali ja želim vjerovati da će sve informacije koje su agencije dobile da EMA kaže da su ovi slučajevi slučajna koincidencija s cijepljenjem, a ne posljedica cijepljenja. To bi bila prekrasna vijest”, rekao je Jonjić.
Opći stav znanstvenika, rekao je, jest da je teško vjerovati da se radi o posljedici cjepiva, te da oni vjeruju da se radi o slučajnosti. “Temeljem izjava ljudi iz Agencije, pretpostavio bih da oni neće ići na zabrani toga”, rekao je Jonjić.
On smatra i da su zemlje pogriješile što na početku nisu cijepile starije od 65 godina. “U Britaniji su cijepili 12 milijuna ljudi i nisu zabilježili ništa slično, a Britanija ima stroge kontrole. Možda se radi o određenoj seriji, što bi bilo tragično, ali i dalje mislim da se radi o slučajnosti”, rekao je Jonjić.
Činjenica da HALMED ispituje smrti povezane s vremenom cijepljenja, a koje uključuje i cjepivo Pfizer/BioNTecha i AstraZenece, Jonjić je rekao da bi trebalo provesti i istraživanje s placebom da bi se vidjelo uzročno-posljedična veza.
“Imat će dosta nalaza za procjenu, ali ima još nešto, postoje i druga cjepiva, koja su vektorska, sve postavlja pitanje je li uzrok nešto u cjepivu ili činjenica da se sad fokusiramo na populaciju koja je ugrožena. Ja se nadam da je ovo drugo, jer bi to bio spas za sve nas i ostatak tog cjepiva mogli bismo utrošiti na procijepljenost stanovništva”, rekao je Jonjić.
“Moguće da postoji cijeli miks sojeva koji kruže, ali mi kao narod i nacija moramo se naučiti nositi s tim, osim ako Europska unija omogući razinu procjepljenja koja bi nas do ljeta dovela do razine da smo ipak zaštićeni”, rekao je Jonjić.
“Mi želimo vjerovati da cjepiva štite od infekcije, ali smo svjesni da na duge staze ona neće štititi od infekcije zbog novih sojeva, koji bježe od antitijela. Uskoro ćemo znati puno više. Međutim, ako je istina da cjepiva, obzirom da sva nose taj cijeli antigen S, ako je istina da takva cjepiva potiču druge imunosne odgovore, mi smo u dobroj situaciji i moramo vjerovati da je cjepivo dobro”, rekao je Jonjić, dodavši da je jasno da se virusa nećemo tako lako riješiti.
Upitan bi li preporučio kupnju interventnog cjepiva, Jonjić je rekao da je njemu svejedno što će se koristiti. “Ja sam znanstvenik i vjerujem u ono što se znanstvenim metodama mjeri, vjerujem u kliničke studije, prema tome, meni kao znanstveniku je svejedno što ćemo mi koristiti, ako je to cjepivo prošlo procedure koje jamče da nam se neće dogoditi loše”, rekao je Jonjić.
“Što se mene tiče, bit će još novih cjepiva, ali mi moramo ustrajati na pravilima igre. Već sada vidimo da nam se ljudi ne žele cijepiti, a to nije dobro. Tu trpi i gospodarstvo naše države, ali Europa si ne smije i ne treba dozvoliti više ovakav odnos. Ja želim vjerovati da ćemo do ljeta dobiti odgovarajuću količinu cjepiva, bio to Sputnjik ili bilo koje drugo cjepivo, jer sva moraju proći istu proceduru”, rekao je Jonjić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare