Što stoji iza Magyarove inicijative koja uključuje i Hrvatsku? "Vraća se na poziciju iz 2010. godine"

Višegradsku skupinu su 1991. godine osnovale tri postkomunističke srednjoeuropske države Poljska, Češkoslovačka i Mađarska radi zajedničkih gospodarskih interesa i slobodne trgovine. Naziv je dobila po mađarskom dvorcu Visegrád u kojemu je održan osnivački sastanak. Nakon mirnog razlaza Češke i Slovačke 1992. godine, Višegradska skupina postala je četveročlana i skraćenica joj je V4.

Magyar je ovoga tjedna izjavio da bi skupina uskoro mogla postati V8 ako se pozivu odazovu Hrvatska, Slovenija, Austrija i Rumunjska.

Važan dio Magyarovog izbornog programa

Ubrzo nakon osnivanja Višegradske skupine 1991. godine u njeno članstvo bila je pozvana i tada još međunarodno nepriznata Hrvatska. No ondašnje vodstvo na čelu s Franjom Tuđmanom odbilo je poziv, a tumači se da je to učinjeno iz nekoliko razloga. Ponajprije da se ne ugrozi tada presudna diplomatska podrška Njemačke i Francuske koje nisu blagonaklono gledale okupljanje Višegradske skupine, a i zbog toga što je Hrvatska u ono vrijeme imala bolje gospodarske predispozicije od četiriju članica skupine.

Aktualna Magyarova inicijativa za proširenjem V4 očito nije izrečena usput. Politički analitičar Davor Gjenero ističe da je proširenje Višegradske skupine bio važan dio Magyarovog izbornog programa.

"On se vraća na pozicije na kojima je Mađarska bila 2010. godine, odnosno na početku serije mandata Viktora Orbána. Tada je veza Orbána i poljskog premijera (ondašnjeg i sadašnjeg) Donalda Tuska bila silno važna unutar Europskog vijeća, a Mađari su s puno ponosa isticali kako su prilikom glasanja dvotrećinskom većinom u Europskom vijeću zemlje Višegradske skupine zajedno imale više glasova nego što su ih zajedno imale Njemačka i Francuska kao najvažnija os Unije."

"Silno važna uloga u pristupanju Hrvatske EU-u"

U to vrijeme, podsjeća Gjenero, članice Višegradske skupine vodili su umjereni proeuropski političari, uključujući i samog, tada takvog Orbána.

"Magyar želi povratak na to stanje. On za to trenutno nema partnere u Slovačkoj i Češkoj, ali da Višegradsku skupinu smatra važnom vidi se i po tome što je Varšava prvo odredište koje namjerava posjetiti kada postane premijer."

Gjenero podsjeća na, kako kaže, silnu važnost Višegradske skupine u vrijeme pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

"Višegradska skupina tada je bila možda i najzaslužnija što je Hrvatska završila pristupne pregovore u lipnju 2011. godine, a ubrzo potom - u vrijeme poljskog predsjedanja EU-om dobila i Ugovor o pristupanju koji je potpisan krajem te godine."

"Traži trenutni nadomjestak za Češku i Slovačku"

U smislu proširenja V4, koje bi uključivalo i Hrvatsku, Gjenero smatra važnim susret Magyara i Andreja Plenkovića na ovogodišnjoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu.

"Magyar traži trenutni nadomjestak za Češku i Slovačku u Višegradskoj skupini dok se one demokratski ne konsolidiraju, prije svega suradnjom s Austrijom, Slovenijom i Hrvatskom. Mislim da je to dobra poruka za Europu, a i Hrvatskoj ide na ruku u vrijeme kada se finiširaju pripreme za summit inicijative Triju mora u Dubrovniku krajem ovoga mjeseca. Obje inicijative međusobno su povezane i u političkom su interesu Hrvatske", smatra Gjenero.

Što bi dobili u Višegradskoj skupini?

Višegradska skupina je, napominje, bila osnovana kako bi četiri zemlje zajedno lakše prevladale svoje demokratske deficite i pristupile Europskoj uniji i NATO-savezu.

"Nakon što je to postignuto, vladalo je uvjerenje da će se skupina raspasti, ali nije", kaže naš sugovornik.

A što bi danas Hrvatska dobila članstvom u njoj?

"Ako se (Magyarova) inicijativa ostvari i konsolidira, to znači da politički interesi Hrvatske ili bilo koje druge članice, oko kojih se ostale članice usuglase, dobiva eksponencijalno značenje unutar Europskog vijeća jer, ponavljam, u slučaju dvotrećinskog glasanja u Vijeću to je onda isto kao da iza vas stoje Francuska i Njemačka", tumači Gjenero.