Vesna Pusić: Zauzimanjem Grenlanda SAD bi ubio NATO i postao neprijatelj Europe

Vesna Pusić komentirala je sastanak "Koalicije voljnih" koji je održan u Parizu, rekavši kako je to: "europska reakcija na de facto rastakanje NATO saveza, a ako pogledamo malo šire, na prijetnje ili najave američke administracije da će milom ili silom oteti Grenland, teritorij koji se autonomno upravlja sam sobom, a dio je Danske, članice NATO-a."

Ako uistinu dođe do toga da SAD zauzme Grenland, Pusić kaže: "To bi i formalno bio kraj NATO saveza. Naravno, Europljani to ne mogu glasno reći jer naprosto nisu još spremni da se sami brane, ni od Rusije, kao što se vidi u situaciji s Ukrajinom, ali ni da se suoče s ovom novom situacijom gdje treba postati svjestan da SAD više nije neupitni europski saveznik."

"Koalicija voljnih je od samog početka bio jedan diskretniji pokušaj da se osmisli europska alternativa NATO-u, ne samo europska, nego i transatlantska, s Kanadom. Ta Koalicija je pokušaj Europe da postane jedan ozbiljni obrambeni savez u situaciji u kojoj je NATO krajnje upitan. To je apsolutno logično i više nego potrebno Europi, s obzirom na situaciju kojoj svjedočimo."

Može li Europa napraviti išta po pitanju Grenlanda?

"Europa može samo pokušati u ovom trenutku, s obzirom na objektivnu situaciju obrambenih sposobnosti, može pokušati odugovlačiti, odgađati ovu situaciju u kojoj SAD preuzimaju Grenland." Ako SAD preuzmu Grenland, Pusić upozorava: "Time definitivno ubijaju NATO i time informalno postaju neprijatelji Europe, u situaciji u kojoj si to Europa ne može priuštiti, zbog Ukrajine, Rusije, niza drugih stvari."

"Nije Europa neka slabašna mala državica, ali smo vidjeli koliko je ovisnost o ruskim energentima bio teški proces odvikavanja, a kamoli ovisnost o savezništvu s SAD-om. Ja bih rekla da u slučaju Grenlanda je to jedan motiv koji nije jako različit od Putinovih motiva o, ili vraćanju SSSR-a, ili čak Ruskog Carstva. U američkoj povijesti dva su predsjednika povećala teritorija SAD-a: Jefferson koji je od Francuza kupio Louisianu, a drugi je bio ministar vanjskih poslova u vladi predsjednika Lincolna, koji je kupio Aljasku. I to su dva velika teritorijalna proširenja."

"Što se tiče sigurnosnih razloga koje Trump navodi (o zauzimanju Grenlanda), to ne drži vodu. Što se tiče ekonomskih razloga - rijetkih minerala koji se nalaze na Grenlandu, to je također Danska otvorila za američke kompanije, slobodu istraživanja i eksploatacije - dakle, ni to nije pravi razlog. Ali, za Trumpa koji je po svim ispitivanjima za sada na dnu liste najboljih američkih predsjednika, za sada je najgori američki predsjednik, je to teritorijalno povećanje nešto što mu je privlačno i što bi ga stavilo uz bok Jeffersona, Lincolna, Roosevelta. Mislim da je to jedan od elemenata koju mu je tu privlačan. Jer ni sigurnost ni ekonomski razlozi ne izgledaju uvjerljivi."

Koje su potencijalne opasnosti za Hrvatsku i tko su naši saveznici?

"Hrvatska nije, što se tiče velikih sila, teritorijalno ugrožena, ali što se tiče susjeda, mi uvijek znamo da je uvijek tu situacija nestabilna, i da tu treba voditi računa o sigurnosti. Ali treba voditi računa i o tome tko su hrvatski saveznici i gdje Hrvatska pripada. Hrvatski saveznici u ovom trenutku su samo europske zemlje, odnosno države koje su se okupili u "Koaliciju voljnih".

"Kao što smo vidjeli na primjeru Venezuele, američka administracija, američki predsjednik ni jednom riječju od otmice venezuelskog predsjednika nijedanput nisu spomenuli 'demokraciju' ni promjena režima u Venezueli. Dakle, ta politika "Amerika na prvom mjestu" znači isključivo ekonomske, energetske interese Amerike i jednog sloja u Americi, a takav saveznik Hrvatskoj ne znači mnogo. U tim uvjetima mislim da je Hrvatska irelevantna za bilo kakav američki angažman, ali Europi znači mnogo, jer Hrvatska je značajna za europsku sigurnost, s obzirom na naš geopolitički položaj, i o tome moramo voditi računa."

Koji bi lokalni partneri mogli biti Hrvatskoj?

"U nekim najljepšim snovima, najljepšim projekcijama naše budućnosti mi smo uvijek razmišljali o ovoj regiji jugoistočne Europe kao o nekoj jugoistočnoeuropskoj Skandinaviji, ne samo u obrambenom smislu, nego u ekonomskom, trgovinskom smislu, političkom smislu - to je bila neka projekcija pozitivnog razvoja događaja. To naravno nismo uspjeli iz niza razloga i iz činjenice da su naši konflikti recentniji od onih u nordijskim zemljama. Oni su uspjeli svoju suradnju razvijati godinama."

"Naša suradnja bi mogla biti sa Slovenijom, Austrijom, Italijom. Mogla bi biti i s NATO članicama u našoj regiji, to su Crna Gora i Albanija. Pitanje je koje druge potencijalne saveznike imamo? Bilo bi, naravno, logično da surađujemo sa svim našim susjedima. Kakva je naša situacija? S jedne strane, imamo Mađarsku koja apsolutno iskače iz svih aranžmana europskih i europske zajedničke sigurnosti, bar dok je Viktor Orban na vlasti. Imamo Srbiju koja, za sada barem, ima drugačiju putanju, drugačiji politički stav i što se tiče Rusije i NATO-a. Imamo Bosnu i Hercegovinu koja u nekim stvarima naprosto teška funkcionira. Tako da objektivno govoreći, naši susjedi nisu na taj način jednoznačno orijentirani i sigurnosno i politički kao što su to nordijske zemlje", kaže Pusić.