Svima nam se dogodilo da nam netko ne odgovori na poruku ili na mail i znamo koliko to frustrirajuće može biti. E sad, probajte zamisliti koliko mora biti frustrirajuće kad ne dobijete odgovor na 1.500 poslanih mailova, iako po zakonu na to imate pravo. To zna Ante Barada, nezavisni vijećnik u Općinskom vijeću Segeta, koji u posljednjih godinu dana od čelnika te male dalmatinske općine traži odgovore. Recimo, zanima ga koliko općina ima zaposlenih, je li jedan od zaposlenih i sin bivšeg načelnika Vinka Zulima, koliko općina uprihodi novca od koncesija i slično. Dakle, posve normalna i za lokalnog političara logična pitanja. No, tvrdi, odgovora nema.
Seget, relativno mala općina pored Trogira, s nekih 4.000 duša, široj javnosti postala je poznata kad je njezin dugogodišnji načelnik, HDZ-ov Vinko Zulim, završio u nacionalnim medijima jer je u lokalnim restoranima i kafićima, kako piše u optužnici Uskoka, u razdoblju od prosinca 2016. do prosinca 2018. u Segetu, kao načelnik Općine Seget potrošio 425.665,00 kuna na konzumaciju hrane i pića.
Dotad je Zulim znao biti gost rubrika crne kronike lokalnih medija, kako zbog prijetnji mještanima, tako i zbog svađe sa župnikom ili s nekim drugim tko nije u dlaku pratio njegove vizije za to “malo misto”. Zulim je, osim zbog trošenja općinskog novca na hranu i piće, pred pravosudnim tijelima nedavno završio i zbog prijednje novinaru. A vrijedno je spomenuti i to da je Zulim predstavljao stranačke boje u Saboru. Naime 2020. godine, nakon lokalnih izbora, ušao je u Sabor kao zamjena stranačkom kolegi Luki Brčiću, a mandat je zavšio u siječnju 2022.
I dok se Zulim u Saboru isticao incidentima poput onog kad je verbalno napao zastupnicu Katarinu Peović iz Radničke fronte, njegovu lokalnu politiku nastavio je voditi novi segetski načelnik Ivo Sorić. Općinski vijećnik Ante Barada tvrdi, sve je ostalo isto kao i prije – općinom se vlada autokratski, netransparetno, a ni gnjusne prijetnje oporbenim zastupnicima nisu neubičajene.
Ističe, pak, da je jedna od najneobičnijih situacija ona s poštom.
“Općinski se načelnik Ivo Sorić čak žalio da zloupotrebljavamo pravo na pristup informacijama, što je smiješno jer nam nikad ni na jedan upit nisu konkretno odgovorili pa ih zato i šaljemo toliko”, rekao je Barada za N1.
Pitali smo ga i kakva pitanja postavljaju i koje informacije traže. “Jedno od pitanja bilo je o zaposlenima u općini. Sad je 2022. godina, a mi još uvijek ne znamo koliko uopće Općina Seget ima zaposlenih, na kojim mjestima rade i koliko su plaćeni. Čak postoji i sumnja da je sin Vinka Zulima zaposlen u Općini, a i na to pitanje smo bezuspješno pokušali doznati odgovor”, rekao nam je Barada, a onda dodao i to da su postavili pitanja i vezana za korištenje službenog vozila općine, davanja u koncesiju javnih površina i slično, na što nikad nisu dobili odgovor.
“Do današnjeg datuma poslali smo više od 1.500 upita na koje nismo dobili odgovor”, tvrdi Barada i dodaje da se često žale i povjereniku za informiranje koji onda Općini Seget naloži da moraju odgovoriti, ali napominje da čak ni tada odgovor ne dobivaju. “Igramo se mačke i miša. Oni ne odgovaraju, povjerenik im nalaže, oni opet ne odgovaraju i tako idemo okolo naokolo”, kaže Barada.
Dodaje i da su zbog toga što su predviđene kazne za neodgovoranje, oporbeni vijećnici Općini predložili da se smijeni općinski povjerenik za informiranje, ali je to na sjednici Općinskog vijeća, u kojem većinu ima HDZ, glatko odbijeno.
“Da stvar bude gora, mi pitanja postavljamo kao vijećnici Općinskog vijeća i ne bismo se uopće trebali pozivati na Zakon o pravu na pristup informacijama jer po statutu Općine mi moramo dobiti odgovore na sva postavljena pitanja, u najgorem slučaju, na sljedećoj sjednici Općinskog vijeća. Međutim, kakvo god smo pitanje postavili, na njega nikad nismo dobili odgovor”, kaže Barada.
U igru ‘mačke i miša’ uključili i predsjednika Sabora
Barada je napomenuo i da nema primjedbe na rad nacionalnog povjerenika za informiranje. “Svaki put kad smo se žalili Uredu, od nas su tražili materijal, a potom bi Općini Seget naložili davanje odgovora u roku od 15 dana”, kaže Barada.
Napominje da nakon 15 dana od općine najčešće dođe odgovor da oni njima nisu dužni odgovoriti na postavljeno pitanje. “A onda opet krene igra mačke i miša. Mi taj odgovor ponovno šaljemo povjereniku, koji onda njima opet nalaže da nam daju odgovor”, dodaje segetski vijećnik.
Napomenuo je da su jedini odgovor od Općine Seget dobili kad su napisali otvoreno pismo predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću. Kroz smijeh primjećuje da su odgovor od HDZ-vog načelnika općine, Sorića, dobili već nakon nekoliko sati. Naime, u otvorenom pismu predsjedniku Sabora žalili su se da im općina ne želi odgovoriti smiju li održati tribinu u općinskoj dvorani predviđenoj za sastanke lokalne predstavničke vlasti ili bilo kojoj drugoj dvorani u vlasništvu općine.
“Nismo mogli ni zamisliti da će učinak pisma koji smo poslali Jandrokoviću uroditi plodom već nakon nekoliko sati. Ponavljam, već godinu i pol dana šaljemo dopise na adrese Općine Seget, ali dosad nismo imali tu sreću da nam se nakon više od 1500 dopisa naš načelnik ovako brzo obrati i uvaži nas”, kaže Barada i dodaje da su dosad sumnjali da je email općine točan i aktivan, ali da ih je brzi, iako negativni odgovor na upit, uvjerio da jest.
VEZANA VIJEST
“Kazne za neodgovoranje idu čak do deset prosječnih godišnjih bruto plaća”
Upit smo poslali povjereniku za informiranje. Zanimalo nas je smije li općina jednostrano odlučiti na što hoće ili neće odgovoriti, koliki vremenski rok za odgovor ima te postoje li ikakve kazne za čelnike jedinica lokalne samouprave koji ne poštuju Zakon o pravu na pristup informacijama.
Iz Ureda povjerenika kažu da sve pravne i fizičke osobe imaju pravo na pristup informacijama na jednak način.
“Vijećnik, kao i svaka fizička osoba, ima pravo zatražiti pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu. Podneseni zahtjev se rješava na način i u rokovima propisanim odredbama ovog Zakona, sa svim njegovim uvjetima i ograničenjima”, pišu iz Ureda povjerenika za informiranje. Napominju da zakon pretpostavlja samo pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku npr. određenog dokumenta, ugovora, izvješća, CD-a ili drugog zapisa podataka koji mora biti u posjedu tijela javne vlasti.
“Stoga prilikom rješavanja zahtjeva za pristup informacijama službenik za informiranje treba prvo utvrditi traži li korisnik materijaliziranu informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti te postoje li za tražene informacije ograničenja pristupa zbog zaštite nekog drugog prava za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa i utvrditi prevladava li javni interes ili zaštita podataka”, objašanjavaju.
Također dodaju i to da su razlozi za uskratu prava na pristup informacijama propisani člankom 15. zakona, kao na primjer GDPR, poslovna i dr. tajna, vođenje kaznenog, inspekcijskog ili drugog postupka i nedovršena informacija i sl. te kako njihovu pravilnu i zakonitu primjenu nadzire Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku. Objašnjavaju kako Povjerenik rješavanjem žalbe zbog tzv. šutnje uprave odnosno prekoračenja zakonskih rokova za rješavanje zahtjeva, nalaže tijelu javne vlasti da u danom roku riješi zahtjev za pristup informacijama.
U slučaju nepostupanja tijela javne vlasti po nalozima Povjerenika, sad je moguće i izricanje novčane kazne čelniku tijela prekršajnim nalogom, pa čak i pokretanjem prekršajnog postupka pred nadležnim općinskim sudom i provedbe inspekcijskog nadzora i izricanja mjera čelniku tijela.
“A u slučaju neprovođenja mjera, također postoji mogućnost izricanja novčane kazne prekršajnim nalogom. Za nepostupanje po nalogu Povjerenika i neprovođenje naređenih mjera inspekcijskim zapisnikom, može se izreći novčana kazna u rasponu od 2.000 do 10.000 kuna”, pišu iz ureda povjerenika.
Također dodaju kako se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama iz lipnja ove godine, Povjereniku daje novi instrument koji bi trebao doprinijeti učinkovitijem rješavanju zahtjeva za pristup informacijama – ovlast za izvršenje rješenja, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, koje se osigurava izricanjem novčane kazne čelniku tijela javne vlasti.
VEZANA VIJEST
“Novčana kazna kojom se čelnik tijela prisiljava na izvršenje rješenja Povjerenika odnosno rješavanje zahtjeva za pristup informacijama može iznositi do deset prosječnih godišnjih bruto plaća ostvarenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, uz mogućnost graduiranja novčane kazne kod ponovljene penalizacije čelnika, ako čelnik unatoč kazni, i dalje ne postupi kako mu je naloženo”, pišu iz Ureda povjerenika i dodaju kako se nadaju da će ova mogućnost bitno smanjiti i do sada vrlo prisutnu „šutnju uprave“ odnosno omogućiti promptno odlučivanje o zahtjevu za pristup informacijama u slučajevima kada je Povjerenik to svojim rješenjem naložio tijelima javne vlasti.
Upit o navodima Ante Barade, kao i o mogućim kaznama koje im, prema izjavi povjerenika, prijete, poslali smo Općini Seget. Odgovor do zaključenja teksta nismo dobili.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
