Zahladilo je, treba se grijati, a plin i struja poskupljuju. Ovo su savjeti za uštedu

Za kućanstva koja se griju na toplinsku energiju putem toplana sezona grijanja službeno još nije počela. Oni koji se griju na plin ili struju već mogu uključiti grijanje.

Mnoga kućanstva svaku ogrjevnu sezonu dočekuju sa strepnjom zbog cijena struje i plina. Nakon što je 2022. godine započeo rat u Ukrajini većina Europe odustala je od opskrbe jeftinim ruskim plinom pa su cijene energenata naglo porasle. Mnoge vlade, uključujući hrvatsku, nastojale su tada ublažiti energetski šok subvencioniranjem cijena za kućanstva i gospodarstvo.

No stabiliziranjem cijena energenata Vlada je počela postupno popuštati mjere pomoći i - kako je sredinom rujna predstavljajući deveti paket mjera pomoći izjavio premijer Andrej Plenković - vraćati se na tržišne uvjete.

Manje subvencije, veći računi

S prvim danom listopada smanjuju se Vladine subvencije kućanstvima za prirodni plin, a od 1. studenoga i za električnu energiju (u drugoj fazi i od 1. siječnja) pa bi, prema grubom izračunu, računi za ta dva energenta trebali biti viši za četiri odnosno pet eura.

Dok iz Vlade poručuju da se smanjivanje subvencije provodi postupno kako ne bi izazvalo prevelike šokove, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Višnja Stanišić već je savjetovala umirovljenicima da "kupe nešto više deka jer će jedino tako uštedjeti na grijanju".

A što se tiče savjeta za uštedu, Europska komisija još je 2022. godine, uoči prve zime bez ruskog plina i sa znatno većim cijenama, preporučila grijanje prostorija zimi na najviše 21 stupanj Celzijev. Slične preporuke građanima tada je objavila i Vlada. U suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar (EIHP) objavila je Smjernice za uštedu energije.

Na grijanje ode 80 posto potrošnje

U tom i dalje važećem dokumentu navodi se da najviše neposredne potrošnje energije u Hrvatskoj, oko 40 posto, otpada na stambene zgrade. A najviše energije u domaćim kućanstvima troši se na zagrijavanje prostora te pripremu potrošne tople vode - čak 80 posto ukupne potrošnje.

Oko 24 posto kućanstava u Hrvatskoj za grijanje koristi prirodni plin, a šest posto kućanstava dobiva toplinsku energiju iz toplana. To znači da je oko 30 posto ovdašnjih kućanstava ovisno o opskrbi prirodnim plinom.

Iz brošure Energetskog instituta Hrvoje Požar prenosimo savjete za uštedu energije u kućanstvima koji se tiču grijanja.

Savjeti za uštedu

• Radijator ne prekrivajte zavjesama ili komadima namještaja s obzirom da takvi zakloni smanjuju toplinski učinak radijatora;
• Redovito provjeravajte ispravnost radijatora;
• Spuštanje temperature otvaranjem prozora znatno utječe na rasipanje energije. Stoga, ugradite radijatorske ventile koji omogućuju ručno reguliranje temperature u prostoru, ili termostatske radijatorske ventile koji omogućuju automatsko reguliranje temperature u prostoru;
• Kada je vanjska temperatura niža od unutarnje i kada nema dobitaka od Sunca (tijekom noći) spustite vanjske i unutarnje rolete kako biste smanjili toplinske gubitke iz grijanog prostora prema vanjskoj okolini;
• Tijekom dana kada su veliki toplinski dobici od Sunca, podignite rolete i razmaknite zavjese kako bi se apsorbiralo što više Sunčeva zračenja;
• Prije početka sezone grijanja odzračite radijatore jer zaostali zrak u njima može smanjiti kapacitet sustava;
• Kratkotrajnim prozračivanjem prostora u trajanju od 3-4 minute izmijeni se ustajao zrak u prostoriji, a ne ohlade se zidovi, podovi i namještaj;

• Ugradnjom sobnog termostata moguće je smanjiti troškove grijanja za 7 do 15 posto;
• Ugradnjom radijatorskih ventila moguće je postići uštede i do 20 posto;
• Jednom godišnje preporuča se servis plinskih ili uljnih instalacija te servis plamenika. Također se preporučuje i provjera stanja izmjenjivača topline te prohodnost dimnjaka;
• Plinske kotlove koji nisu stariji od 10 godina i nemaju ugrađenu regulaciju poželjno je nadograditi sustavom regulacije kotla. Moguće uštede su i do 15 posto;
• Plinski kotao stariji od 15 godina poželjno je zamijeniti kondenzacijskim kotlom koji su učinkovitiji od standardnih kotlova za 15 do 20 posto;
• Kao najučinkovitiji sustav za zamjenu starih generatora topline, predlažu se dizalice topline voda-voda ili tlo-voda koje troše približno dva i pol do pet puta manje električne energije nego električni radijatori ili peći;
• Zamjenom stare peći na drva učinkovitijom novom peći ili kotlom na drva može se godišnje uštedjeti i do 50 posto ogrjevnih drva;
• U dijelovima Hrvatske, gdje nije dostupan prirodni plin ili centralizirani toplinski sustav (toplane), potrošna topla voda se zagrijava pomoću električne energije pa je radi uštede poželjno vodu zagrijavati u noćnim satima, a električne bojlere podesiti na ekonomični rad.

Preporučene temperature u sezoni grijanja

U brošuri su preporučene i temperature u prostoru koje se smatraju zadovoljavajućima u pogledu postizanja toplinske ugodnosti i smanjenju rasipanja energije uz normalnu razinu odjevenosti u sezoni grijanja.

• Hodnik: 14-18 °C
• Spavaća soba: 18 °C
• Kuhinja: 18-21 °C
• Radna soba: 18-21 °C
• Dnevni boravak: 20-23 °C
• Kupaonica: 23-25 °C
• Preko dana kad nikoga nema kod kuće: 16 °C
• Za vrijeme zimskog godišnjeg odmora: 10 °C

Smanjenjem temperature grijanja samo za jedan stupanj Celzijev moguće je postići godišnje uštede u iznosu od 5 posto ukupne godišnje energije za grijanje.