Ribe Jadrana: Donosimo popis 8 najboljih plavih i bijelih vrsta iz našeg mora

Zdravlje 02. svi 202215:25 0 komentara
Hrvoje Jelavic/PIXSELL/Ilustracija

Ribe i morski plodovi posebno su važni za zdravlje srca i mozga. Najvažniji razlog tomu su omega-3 masne kiseline koje održavaju naše srce i mozak zdravim. S obzirom na to da naše tijelo ne proizvodi samo navedene kiseline, potrebno je unositi ih kroz prehranu.

Prehrana koja sadrži ribu i morske plodove trebala bi biti dio tjednog jelovnika. Zbog toga je u svijetu vrlo popularna mediteranska dijeta koja se bazira upravo na ribama, morskim plodovima i svježim namirnicama.

Odličan odabir su ribe Jadrana koje sadrže važne omega-3 masne kiseline te vitamine poput vitamina D i B2 ili riboflavina, kalcij, fosfor i druge potrebne minerale. Američka asocijacija za srce preporučuje konzumiranje ribe barem dva puta u tjednu kao dio zdrave dijete. Hranjive tvari koje sadrže ribe Jadrana su potrebne našem organizmu kako bi kvalitetno ispunjavao sve svoje uloge.

Zašto je važna riba u prehrani?

Ribe i morski plodovi posebno su važni za zdravlje srca i mozga. Najvažniji razlog tomu su omega-3 masne kiseline koje održavaju naše srce i mozak zdravim. S obzirom na to da naše tijelo ne proizvodi samo navedene kiseline, potrebno je unositi ih kroz prehranu. Omega-3 masne kiseline nalaze se u svim ribama, a najviše u tuni, lososu, pastrvi, sardinama, skušama i kamenicama.

vezana vijest

Hranjive tvari u ribama pomažu u spuštanju krvnog tlaka te tako smanjuju rizik od srčanog udara i drugih bolesti kardiovaskularnog sistema. Uspješne su i u poboljšavanju funkcija mozga, posebice za pamćenje i koncentraciju, a pokazalo se i da pomažu u zaštiti živaca. Vjeruje se kako prehrana koja uključuje ribe može smanjiti rizik od nastanka depresije, ADHD-a, Alzheimerove bolesti, demencije i dijabetesa.

Najbolje ribe Jadrana

Prilikom odabira riba za mediteransku prehranu, posebno se preporučuju domaće ribe Jadrana. U našem moru prepoznato je više od 400 vrsta i podvrsti riba, a više od 25% je ugroženo. Ribe Jadrana mogu biti plave (krupne i sitne), bijele, landovine, miješane morske ribe i glavonošci.

Glavna razlika između plave i bijele ribe je u boji mesa što je povezano s količinama bjelančevina i količini masti. Plave ribe sadrže veću količinu masti koja se nalazi na cijelom tijelu, dok se kod bijele ribe masnoća nakuplja samo u jetri i trbušnoj šupljini. Bijele ribe tako imaju tek oko 2% masti i blaži okus. Plave ribe sadrže veću količinu omega-3 masnih i drugih kiselina, no imaju više kalorija i teže se probavljaju.

Jadranske ribe su kvalitetne i hranjive, a u nastavku donosimo najbolje ribe Jadrana.

1. Kovač ili šanpjer

Kovač je bijela riba koja u narodu nosi ime šanpjer koje dolazi od legende koja kaže da su tamne točke na tijelu kovača nastale kad ih je uhvatio Sveti Petar. Kovač je riba koja je jedna od omiljenih okusom, ali je i jedna od najkvalitetnijih u prehrani. Neobičnog je, ovalnog oblika i bočno je vrlo spljošten. Obično je zelene boje, srebrnkastog trbuha te na bokovima ima po jednu crnu točku. Meso ove ribe je ukusno, mekano i lako probavljivo te je omiljen onima koji vole ribu s malo kostiju.

2. Kirnja

Na području Jadrana obitava Glavulja ili Kirnja dubinska, Dugulja ili Galinjača te Bijela kirnja. Ova vrsta riba Jadrana jedne su od većih na našem području, a žive na dubljem pjeskovitom tlu oko 60 metara dubine. Kirnja golema se zna zavući i u plitko more te je zbog toga najčešće viđena. Naziva se i kirnja ili kirnja golema te kjerna. Smeđe zelene je boje te što je starija ima više smeđe boje i žutih mrlja. Može narasti i preko100 kilograma težine, no prosjeku ima oko 10 do 20 kilograma. Kirnja može doživjeti starost do 50 godina.

vezana vijest

3. Srdele

Srdele su jedne od najzdravijih vrsta plave ribe jer su prepune hranjivih tvari. Sadrže omega-3 masne kiseline, vitamin B12, vitamin D i selen. U narodu se ove ribe nazivaju i srđele, đardele, žir ili štijavica. Ova riba ima izduženo tijelo spljošteno na bokovima te je plavo zelene boje. mogu narasti do 20-ak centimetara duljine te u prosjeku teže oko 3 dkg.

4. Skuša

Ova sitna plava riba Jadrana ima intenzivan okus te prepoznatljivu glatku kožu, gotovo bez ljuski. Rasprostranjena je na cijelom Jadranu. Može težiti do jednog kilograma, no u prosjeku su manje. Maksimalna dužina joj je 45 centimetara. Bogata je vitaminima B-kompleksa, posebno niacinom, riboflavinom te pantotenskom kiselinom. Uz omega-3 masne kiseline, sadrži i selen, fosfor, magnezij i željezo.

5. Orada

Orada spada u bijelu ribu te je poznata po bijelom, sočnom mesu. Nema mnogo kalorija, no bogat je izvor vitamina B12, kalija, fosfora i magnezija. Naziva se i komarča, lovrata, ovrata, zlatva, sekulica, podlanica… Pronaći se može na području cijelog Mediterana, obično na priobalnom području na od 5-10 metara dubine. Najveća zabilježena dužina orade je 70 centimetara. Kod pripreme jela ova riba ima ukusno meso, karakterističan okus te malo kostiju.

6. Lokarda

Ova riba se u narodu naziva i plavica. Ima vretenasto tijelo, zelenkasto smeđe je boje te ima okomite tamne crte. Sliči skuši, ali se od nje razlikuje po sivkastim pjegama na trbušnom i bočnom dijelu. Narasti može do 45 centimetara i do oko jednog kilograma u Jadranu. Žive na oko 300 metara dubine, a hrane se drugim morskim životinjicama.

7. Inćuni

Inćuni su jedna od najvažnijih riba u prehrambenom lancu našeg mora. Ova riba spada u plave sitne ribe, a izgledom podsjeća na srdelu. Tankog je tijela sa šiljastom glavom i izrađenim očima, a tijelo mu je plave, zelene i srebrne boje. Narasti može do oko 16 centimetara, a tijelo mu je uvijek vitko. Sadrži brojne minerale poput kalcija, fosfora, magnezija i željeza te vitamine B skupine.

8. Tuna

Tuna, čiji lov je pojačan u našem moru, jedna je od riba koja ima poseban režim kod izlova. U posljednjih deset godina se njihov broj stabilizirao. Tuna ili tunj poznata je riba Jadrana koja je jedina toplokrvna. Tijelo joj je vretenastog oblika, usko i šiljasto na vrhu te zadebljano na sredini tijela. Plave je boje sa zelenim odsjajima. Iako može doseći težine do 600 kilograma, na Jadranu je prosječno oko 12 kilograma težine. Sadrži omega-3 masne kiseline te vitamine B kompleksa.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!