Usporedba prava iz kolektivnih ugovora u javnom sektoru i gospodarstvu pokazuje da nema bitne razlike u tim pravima, što znači da radnici u javnim službama nisu privilegirani u odnosu na radnike u gospodarstvu.
Pri tome treba uzeti u obzir da su svi zaposleni u javnim službama obuhvaćeni kolektivnim ugovorima, dok je u realnom sektoru takvih radnika tek oko 40 posto.
PROČITAJTE JOŠ
Predstavljajući u utorak rezultate istraživanja baze kolektivnih ugovora, koju je izradio Savez samostalnih sindikata Hrvatske, docent na Odsjeku za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta Dragan Bagić istaknuo je kako nema bitnih razlika u strukturi prava između javnog sektora i gospodarstva.
Ista su prava regulirana kolektivnim ugovorima i ne postoje sadržajne razlike u obrascima kolektivnog pregovaranja. Ne postoji razlika u visini, odnosno izdašnosti pojednih prava, iako ima slučajeva da su neka prava povoljnija za javni sektor, a neka za gospodarstvo. No, ne može se reći da su kolektivni ugovori za javni sektor bitno povoljniji u odnosu na one u gospodarstvu, naglasio je Bagić na konferenciji za novinare Matice hrvatskih sindikata.
Kolektivni ugovori ne segmentiraju tržište rada na javni sektor i gospodarstvo tako da bi davali neka posebna prava javnom sektoru, a niža prava onima u gospodarstvu. Tamo gdje postoji kolektivno pregovaranje, u gospodarstvu su prava relativno slična onima u javnim službama, kaže Bagić.
Najveće razlike u pravima i uvjetima rada povezane su s pitanjem ima li uopće kolektivnog ugovora u pojedinoj tvrtki, odnosno djelatnosti. Naime, pokrivenost javnog sektora kolektivnim ugovorima je stopostotna, dok u gospodarstvu ona iznosi oko 40 posto, navodi Bagić.
Rezultati istraživanja demistificiraju priču o nekim posebnim pravima za zaposlene u javnom sektoru kao posljedici kolektivnog pregovaranja, ocjenjuje Bagić i upozorava da je problem u onom dijelu gospodarstva gdje ne postoje sindikati i kolektivni ugovori, jer tamo je niža kvaliteta radnih prava.
U gospodarstvu su velike razlike u pokrivenosti kolektivnim ugovorima s obzirom na veličinu poduzeća, jer ih gotovo sve velike tvrtke imaju, a veliki broj malih i srednjih poduzeća nema. Pritom, neke djelatnosti imaju vrlo visoku pokrivenost kolektivnim ugovorima, primjerice bankarski sektor, graditeljstvo i turizam.
Voditeljica projekta istraživanja baze kolektivnih ugovora Lucija Barjašić Špiler najavila je da će rezultati biti proslijeđeni svim relevantnim institucijama kako bi se mogli koristiti u predstojećim pregovorima o temeljnim i granskim kolektivnim ugovorima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
