Američki dolar ubrzano jača u odnosu na ostale valute, a takva kretanja na financijskom tržištu ostavljaju negativne posljednice na Hrvatsku.
Jedna od posljedica izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a jest jačanja američkog dolara u odnosu na ostale valute. Investitori su optimistični jer novi predsjednik SAD-a najavljuje pokretanje investicija u vrijednosti većoj od tisuću milijardi dolara, što bi ubrzalo američko gospodarstvo. Očekuje se blagi rast inflacije, a većina promatrača vjeruje da će američka središnja banka u prosincu povisiti osnovnu kamatnu stopu.
VEZANE VIJESTI
Istodobno s rastom dolara očekuje se i nastavak slabljenja eura, koji je prošlog tjedna pao na vrijednost od samo 1,06 dolara, tumači u svojoj analizi Novi list. Francuska banka Societe Generale procjenjuje da će se vrijednost eura u prvom tromjesečju iduće godine izjednačiti s dolarom. Slična mišljenja dolaze iz Deutsche Bank, koji je još prije dvije godine prognozirao da će tijekom 2017. euro postati slabiji od dolara.
Trend jačanja američkevalute gotovo neprekidno traje još od sredine 2014. godine, kada se euro prodavao za 1,4 dolara. Ako se izjednači s američkom valutom, euro će pasti na najniže grane u posljednjih petnaestak godina. Kad je uvedena, europska zajednička valuta bila je neko vrijeme slabija od američke, ali u najbolja vremena, uoči krize iz 2008., bila je čak 50 posto jača od dolara.
Što je dobro za Ameriku, ne mora biti dobro za ostatak svijeta. Promatrače jako zabrinjava to što se nakon izbora u SAD-u ubrzao bijeg kapitala iz zemalja u razvoju, ali i iz Europe. Tijek događaja danas je poprimio sasvim suprotan smjer nego nakon krize iz 2008. godine. U ono doba američka središnja banka je počela s tiskanjem više od 4.500 milijardi dolara, koji su proteklih šest godina preplavili svijet. Sada se dolari masovno vraćaju kući. Britanski Telegraph piše da zemljama u razvoju prijeti nestašica dolara. Ako se taj proces nastavi, u velikom dijelu svjetske ekonomije stvorit će se uvjeti za kreditni slom.
Naime, bijeg dolara prema Americi dovest će do poskupljenja zaduživanja za zemlje u razvoju, upozoravaju brojni poslovni mediji. Time će se povećati i opasnost od bankrota ne samo poduzeća, nego i cijelih država. Usporedo s jačanjem dolara počele su rasti i kamate na državne obveznice. Nevolja je što su dugovi poduzeća dosegnuli eksplozivne razine, prema ocjeni Konferencije za trgovinu i razvoj Ujedinjenih naroda (UNCTAD).
Jačanje dolara već je izazvalo negativne posljedice na Hrvatsku, kojoj su u posljednja tri tjedna počele rasti kamate na zaduživanje, ne samo na američkom, nego i na europskom tržištu. Zaduživanje u dolarima poskupjelo je za gotovo 1 postotni bod, a u eurima za gotovo pola boda. Štoviše, vrijednost dolara na kraju prošlog tjedna skočila je na 7,1 kunu. Primjerice, kamate (prinosi) na državnu obveznicu koju je Hrvatska lani izdala na 10 godina u eurima, u prvom tjednu nakon izbora Trumpa skočile su sa 2,79 na 3,33 posto, prema izvješću PBZ-a. Kad je riječ o 10-godišnjoj hrvatskoj državnoj obveznici u dolarima, kamate (prinosi) skočili su sa 3,97 na 4,87 posto. Do kraja prošlog tjedna stvari su se malo smirile. Kad je riječ o eurskoj obveznici, kamate su se zaustavile na 3,14 posto, a dolarskoj na 4,72 posto, prema izvješću PBZ-a. Ako se nastavi rast cijene zaduživanja države, to će poskupiti i dugove poduzećima, kojima vjerovnici naplaćuju znatno više kamate nego državi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
