Osjetni rast cijena nekretnina, osobito u Zagrebu i na obali

Ekonomija 01. stu 201817:31 > 17:35
Ilustracija

Unatoč iseljavanju mladih i strožim uvjetima kreditiranja, potražnja za stanovima i kućama ne jenjava, pa su primjerice cijene stanova u Zagrebu već blizu povijesno visokih razina otprije deset godina, kad se za prosječan stan u starijoj zgradi plaćalo više od 2000 eura za kvadratni metar.

Dok diljem Europske unije cijene nekretnina tek blago rastu, njihovo poskupljenje u Hrvatskoj u usporedbi s prosjecima EU-a je strelovito. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasle 8,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U posljednjem tromjesečju 2017. porasle su 7,6 posto, piše Tportal.

Mjesečno istraživanje iz rujna, koje provodi najveći domaći oglasnik Njuškalo, pokazuje da su na razini cijele godine cijene stanova u Hrvatskoj porasle 7,13 posto, a cijene kuća nešto više od četiri posto. Najskuplji kvadrat stana je u Dubrovniku, gdje se on prosječno trži po 3811 eura po kvadratu, u Splitu za 2744 eura po kvadratu, dok je prosjek u Zagrebu 1917 eura. Po snažnom rastu ističe se Zadar, u kojem je prosječan kvadrat ove godine poskupio 12 posto i sada se prodaje po 2075 eura.

Za Vedranu Likan, managing partnericu u Colliersu, glavni razlog poskupljenja nekretnina je povoljna situacija u gospodarstvu:

‘Glavni razlozi za poskupljenja u Zagrebu i na obali su makroekonomski: gospodarski oporavak, bolja stopa zaposlenosti, rast plaća i bolji sentiment na tržištu. Atmosfera na tržištu je puno bolja, ljudi su se opustili i troše više, mnogi ljudi koji su i mogli kupiti nekretninu za vrijeme ekonomske krize to nisu činili zbog sveopće depresije, straha i negativne atmosfere’.

Je li rast cijena opravdan i ima li se razloga plašiti nekretninskog balona kakav se napuhao prije gospodarske krize 2009. godine?

Likan odgovara kako rast cijena stanova ima uporište u gospodarskim fundamentima – drugim riječima potražnja je i dalje puno jača od ponude.

‘Rast novogradnje je ograničen zbog razloga poput (pre)visokih cijena zemljišta i općenito nedostatka zemljišta ili zgrada za obnovu/prenamjenu ili novu izgradnju. Nedostaje i većih developera koji su propali u krizi, dok su neki i sada u predstečajnim nagodbama’, kaže Likan za Tportal.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.