Boris Vujčić iznenadio sve: "Europski parlament je bio protiv njega, željeli su da pobijedi drugi kandidat"

Tako Politico počinje svoj tekst o guverneru Hrvatske narodne banke (HNB), izabranog za novog potpredsjednika Europske središnje banke (ECB). Naime, tako su odlučili ministri financija zemalja eurozone, što daje dodatni značaj tom imenovanju. Dodijelila ga je struka.

"To je suprotno svim očekivanjima i kontra pozivima Europskog parlamenta da se odluče za nekog drugog kandidata", prenosi Politico riječi jednog od dužnosnika u Bruxellesu.

Ministri su Vujčića izabrali ispred finskog guvernera Ollija Rehna, koji je slovio kao glavni favorit, u trećem i posljednjem krugu glasanja, nakon što su ispali drugi teškaši, portugalski Mário Centeno i Latvijac Mārtiņš Kazāks, koje je Parlament preferirao za tu dužnost. Estonac Madis Müller i Litavac Rimantas Šadžius otpali su već u prvom krugu.

"Ludo"

U trenutku kada američka administracija snažno pritišće Savezne rezerve da snize kamatne stope, izbor Vujčića, tehnokrata bez jasne stranačke potpore, snažan je signal želje Europske unije da očuva neovisnost ECB-a od izravnog političkog utjecaja.

Ako ne dođe do iznenađenja u posljednji trenutak, čelnici EU-a formalno će potvrditi Vujčića kao nasljednika aktualnog potpredsjednika Luisa de Guindosa, kojem osmogodišnji mandat istječe 31. svibnja.

"Ludo", bila je jedina reakcija jednog diplomata nakon glasanja. Drugi su bili suzdržaniji. "On je najiskusniji središnji bankar među svima", rekao je drugi izvor pod uvjetom anonimnosti.

Vujčiću je bilo potrebno 16 glasova ministara koji predstavljaju 65 posto stanovništva europodručja, što znači da je imao potporu najvećih članica eurozone kako bi osigurao pobjedu.

Njemačka, Francuska i Španjolska razmišljale su strateški uoči ponedjeljkovog glasanja, koje otvara svojevrsnu igru glazbenih stolica za prestižna mjesta u šesteročlanom Izvršnom odboru ECB-a tijekom sljedeće dvije godine. Potpredsjedničko mjesto prvo je od ukupno četiri upražnjena mjesta, uključujući i predsjedničko, koja će se otvoriti u tom razdoblju. Sve su to iznimno važne pozicije za najveće gospodarske sile europodručja.

Imenovanjem Vujčića na drugu najvišu funkciju, europske prijestolnice zadržale su otvorene sve opcije, osobito kada je riječ o pronalasku nasljednika predsjednice ECB-a Christine Lagarde, kojoj mandat završava 31. listopada 2027.

Vujčića sada čeka neugodno saslušanje u Europskom parlamentu, čija je neobvezujuća preporuka u potpunosti ignorirana. Šezdesetjednogodišnjak će morati pridobiti zastupnike kako bi izbjegao simbolično, ali politički neugodno glasanje protiv njegove kandidature, što se dogodilo i 2012. godine kada je guverner Luksemburga Yves Mersch imenovan u najviše vodstvo ECB-a.

Potpuni autsajder

Vujčić ima veliko iskustvo u središnjem bankarstvu, Hrvatsku narodnu banku vodi od 2012. godine i uživa visok ugled među kolegama koji odlučuju o kamatnim stopama. Ipak, njegovo imenovanje predstavlja veliko iznenađenje za promatrače ECB-a, koji su dugo smatrali da će Rehn odnijeti pobjedu. Rehnovo iskustvo u briselskoj politici i monetarnoj politici davalo mu je, prema općem mišljenju, prednost pred ostalih pet kandidata.

Izgledi Hrvatske od početka su se smatrali slabima jer se europodručju pridružila tek 2023. godine, što ju je stavljalo pri dno liste za mjesto u Izvršnom odboru. Nijedna od triju baltičkih država, koje su euro uvele otprilike deset godina prije Hrvatske, još nije imala svog predstavnika u tom tijelu.

Iako ga se uglavnom smatra umjerenim, Vujčić ne uklapa se u uobičajenu podjelu koja je dosad dominirala pregovorima o ključnim pozicijama u ECB-u.

Zbog toga je malo vjerojatno da će njegovo imenovanje utjecati na izglede da predsjedničku funkciju preuzme kandidat iz sjevernih zemalja poput Njemačke ili Nizozemske, ili pak netko s juga, primjerice iz Španjolske.

Među trenutačnim favoritima za najvišu dužnost spominju se bivši guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot i čelnik Banke za međunarodna poravnanja Pablo Hernández de Cos. No u europskoj politici dvije godine predstavljaju cijelu vječnost. I sama Lagarde pojavila se kao ozbiljna kandidatkinja tek u kasnoj fazi izbora nasljednika Marija Draghija, što pokazuje koliko se brzo može promijeniti utrka za vodstvo ECB-a.