Krizna vremena mijenjaju navike, no jedna je konstanta - ulagati u zlato. Njegova vrijednost je stabilna i rizik od gubitka novca kod investiranja jest onoliki koliki je rizik da bi netko to zlato i ukrao. O čemu treba razmišljati i osigurati se unaprijed.
Dakle, različita je priča od ulaganja u dionice, obveznice, valute, kriptovalute… gdje je moguće izgubiti uloženo zbog brojnih faktora. Zlato je svijet za sebe i zato ne čudi što je kroz posljednjih nekoliko godina investiranje u njega dosegnulo vrhunce.
Konkretnije, tržište investicijskog zlata u Hrvatskoj dosegnulo vrijednost od preko 200 milijuna eura godišnje. Upravo to potvrdio je nedavno operativni direktor Centra Zlata Josip Kokanović tijekom gostovanja na N1.
“Mi očekujemo da će interes za zlato rasti pa je lako moguće da ćemo za nekoliko godina imati veći promet na tržištu zlata nego što imamo na tržištu dionica na Zagrebačkoj burzi. Veliki interes je krenuo 2018. i 2019. godine. Tada se počelo pričati da dolazi recesija i ljudi su shvatili da se štednja u banci ne isplati i odlučili su sa svojim novcem napraviti nešto drugo. Mnogi su dionice i investicijske fondove smatrali prerizičnima i neki su nekretnine smatrali precijenjenima pa je preostalo investicijsko zlato kao investicija s velikim potencijalnom za ostvarenje profita”, rekao je Kokanović i otkrio najveću motivaciju za ulaganje u zlato:
“Mnogima se sviđa to što nema nikakvih poreza na zlato.”
Gdje čuvati zlato?
Dukat je najpopularniji zlatnik, a što se zlata općenito tiče – najpopularnije su zlatne poluge. Stoga, vratimo se na početak, jedini rizik kod ulaganja u zlato jest da bi ga netko mogao ukrasti. Kao rješenje nameće se čuvati ga u sefovima. Najbolje onima u bankama ili specijaliziranim poslovnicama kao što je ona Kokanovićeva.
Za razliku od banaka, takve poslovnice često nude nekakve privilegije, kao što je prva godina čuvanja zlata besplatna. Naravno, sve ovisi i o količini zlata za čuvanje jer sef mora biti veći što je poluga više. Zato je i cijena veća. Ali, ne radi se o značajnijim iznosima pa je tako za zlato u vrijednosti do 50.000 eura ona svega 40 eura godišnje, a za više od toga oko stotinjak eura.
Oni koji se odluče za banke, naići će na nešto više komplikacija. Primjerice, Zagrebačka banka (ZABA) u svojem portfelju proizvoda ne nudi uslugu čuvanja isključivo zlata, ali nudi čuvanje dragocjenosti općenito.
“Svim klijentima koji žele pohraniti dragocjenosti na jednom mjestu nudimo najam sefova za što je potrebno imati ugovoren tekući ili žiroračun u Zabi. Nakon plaćanja pristupnine, naknada za daljnje korištenje sefa naplaćuje se direktnim mjesečnim terećenjem ugovorenog računa”, potvrdili su nam iz Zagrebačke banke, no zbog poslovne politike, nisu željeli otkriti je li povećan interes građana.
Cijene sefova
Mjesečno najam najmanjeg sefa (do 10 decimetara kubnih) u Zagrebačkoj banci košta 7,96 eura, a za najveće (obujam iznad 60 decimetara kubnih) 19,91 euro.
Privredna banka zagreb (PBZ) sefove nudi za sve, neovisno imaju li otvoren račun u njoj. Za najmanje (do osam decimetara kubnih) mjesečni najam je 7,17 eura, a za najveće (do 130 decimetara kubnih) je 36,76 eura mjesečno. Ujedno, PBZ ima najveći izbor veličina sefova od svih banaka.
Ovaj tip usluga ima i OTP banka, ali samo u nekim poslovnicama koje su smještene u Zagrebu, Puli, Dubrovniku i Sisku. Mjesečni najam i dimenzije najmanjeg sefa (do 10.000 centimetara kubnih je 7,96 eura, a za najveći (do 100.000 centimetara kubnih) je 23,89 eura mjesečno.
I Erste banka ima mogućnost pohrane dragocjenosti u sefove.
“Sefovi su dostupni na nekoliko lokacija banke – u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru i Bjelovaru. Riječ je o ukupno 1718 sefova, a njihova popunjenost, u velikoj većini od fizičkih osoba, ovisi o lokaciji. Potražnja za sefovima kontinuirano raste te su kapaciteti velikim dijelom ispunjeni te se njihova popunjenost prosječno kreće na razini od oko 98 posto. Uslugu može ugovoriti punoljetna domaća ili strana fizička osoba te domaća ili strana pravna osoba s otvorenim računom u banci”, potvrdili su nam u Erste banci i dodali:
Polog za ključeve
“Svaki korisnik sefa od banke dobiva dva ključa, a za uručene ključeve korisnik plaća polog od 119,45 eura, koji se po prekidu korištenja sefa i povratku ključeva vraća.”
U njihovoj ponudi je najam na minimalno šest mjeseci i za najmanje veličine sefova (41,3 x 26,5 x 4,85 cm / 35,5 x 25 x 4,3 cm) iznosi 42,47 eura, odnosno, za najveće (41,3 x 26,5 x 24,85 cm / 35,5 x 25 x 24,3 cm) 132,72 eura.
Primjerice, kućni sefovi najmanjih dimenzija koje nude banke koštaju oko 40 eura, ali oni veći i do tisuću eura. S tim da je teško pronaći kućne sefove obujma većeg od 50 centimetara kubnih.
U konačnici, potencijalna recesija, jačanje inflacije i nesigurnosti općenito, zlato će kod mnogih koji žele zaštiti vrijednost novca koji imaju učiniti prvim izborom za dugoročna ulaganja i štednju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
