Hrvoje Serdarušić, ekonomski i financijski stručnjak, gostovao je u Novom danu kod Mašenke Vukadinović gdje je komentirao inflaciju i ekonomski standard u Hrvatskoj.
Guverner HNB-a, Boris Vujčić, i premijer Andrej Plenković optimistično tvrde da će 2025. biti bolja za građane.
Serdarušić napominje da je on ranije rekao da će ovo biti najbolje desetljeće u hrvatskoj ekonomskoj povijesti. “Zasada sam na tragu toga jer Hrvatskoj ide sjajno. Ključna stvar je da nismo napravili pogrešne poteze, kada se cijeli svijet zatvarao i zaključavao, nismo uletjeli u to, što druge države jako puno košta”, rekao je.
Napominje da je Njemačka dulji niz godina imala krive strateške odluke i to nas sve košta u vidu skuplje energije.
Prognoze su preoptimistične
Ipak, navodi da su projekcije za 2025. malo preoptimistične. “Kaže se da je temelj rasta bruto investicije i osobna potrošnja, koja raste trošenjem onoga što ostaje ili onoga što imamo ušteđeno. To smo pogriješili svi kada smo očekivali recesiju nakon covid-krize jer smo podcijenili tu štednju građana”, rekao je.
“To je kreiralo inflaciju. Države su same krive i to sada traje. Cijena našeg gospodarskog rasta je povećana inflacija“, dodao je.
No navodi da je optimizam na osobnoj potrošnji vezan za rast plaće. “No sada imamo preko pola godine da plaće stoje. Imamo i predviđen rast zapošljavanja, a imamo trend da ljudi stalno fali. Produktivnost nam stoji, u Europi pada, u SAD-u raste, tako da ne možemo govoriti o tolikom rastu BDP-a koliko je prognoziran”, istaknuo je Serdarušić.
“Kod nas rast BDP-a poništava apsolutni rast duga. Mi smo sada ispod 60 posto zaduženosti BDP-a. To je trend koji traje desetak godina”, rekao je.
Banke su u Hrvatskoj ostvarili ogromne profite. “Ekstra profit se kao pojam krivo koristi. Taj pojam u financijama postoji. Postoji računovodstvena dobit, ali i ekonomska dobit. Taj termin ekstra profit, odnosi se na porez kada se nešto dogodi izvanredno, poput slučaja rata. Ja sam protiv tog poreza jer nagle promjene u oporezivanju nisu dobre”, naveo je.
“U mnogim zemljama se to uvelo. U Italiji se na najavu da će se uvesti taj porez, talijanske banke su u jednom danu izgubili 8 posto na vrijednosti dionica. Investitori su jako osjetljivi na te najave”, rekao je.
Što se tiče rasta cijena hrane, Serdarušić se ne slaže s državnim intervencionizmom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!