Što smo napravili po pitanju rasta cijena? Čačić: Osim jedne mjere, sve drugo su gole demagoške floskule

Radimir Čačić, bivši ministar gospodarstva komentirao je dosadašnje, ali i buduće Vladine mjere donesene s ciljem smanjivanja inflacije.

Čačić kaže kako su se "svi planovi do sada svodili na jednu dobru mjeru, u kojoj sam i sam sudjelovao, malo je trajalo - to je stabilnost cijena energenata, primarno struje i plina, itd. Kao što znamo, nije toliko stvar u cijeni, koliko je poanta u stabilnosti - da država ovdje zaista vrši svoju ulogu, i može je vršiti jer ima HEP u rukama, a i neke druge instrumente, i može garantirati relativno u jednom dugom periodu da energenti neće imati krajnje oscilacije. To je bila jako dobra mjera."

Iako je to bila dobra mjera, postavlja se pitanje zašto onda zemlje koje nisu ograničile energente nemaju rast maloprodajnih cijena koliki ima Hrvatska? Čačić na to odgovara:

"Cijela ta priča je puno šira od energenata, ali energenti su jedna važna stvar na koju država može imati utjecaj u smislu stabilnosti, a stabilnost je najvažnija. Za gospodarstvo, o tome naravno ne treba govoriti, ali ponovit ću - od toga da li je kriza i loše ili je dobro ili je najbolje, je najvažnije da je stabilno i da su moguće prognoze i da ti znaš kuda ideš i što radiš. Dakle, kad govorimo o gospodarstvu, ali generalno govoreći, i za građanstvo i za sve je energija važna. Naravno da je energija daleko od toga da je jedina i najvažnija, ali to je bila dobra mjera - sve ostalo su bile gole demagoške floskule. Mi nismo napravili ništa. I to bi bilo još jako dobro da nismo napravili ništa - ne, napravili smo ogromne štete", naglašava Čačić.

Govoreći o komentarima i kako je u Hrvatskoj problem takozvana uvezena inflacija, Čačić kaže:

"Ključna šteta u situaciji kad je 40% uvezena inflacija, bez obzira što vlada govori stalno o uvezenoj inflaciji. Naravno, zna se točno što je uvezano, što nije, plus minus par posto. Ali ako smo mi 5,5%, a Europa 2,5%, govorimo o tim relacijama, otprilike duplo - Njemačka upola, Francuska upola, dakle ključne zemlje, neke još i niže - naravno da je u takvoj jednoj situaciji jasno koliko uvozimo, jer ne možemo uvesti više nego što nam oni uopće mogu dati. Dakle, sve ostalo je naše. 40% uvozimo, sve ostalo smo si krivi sami."

Po tom pitanju, njegovim riječima, svi znamo što smo učinili: "Znaju naši ekonomisti, zna vlada, znaju svjetski ekonomisti. Mi smo jednostavno, kao Vlada, odlučili, hrvatska Vlada je odlučila dobiti izbore. I u trenutku kad je to odlučila, snažno je upumpala u javni sektor novac za plaće i sve ostale beneficije. Imamo ogroman državni aparat, postao je jako skup državni aparat nakon što je došlo do eksplozije predizbornih plaća. I notorno je nesposoban! Počevši od Vlade koja to sve skupa pokriva, jer to ovog trenutka može. To su sve činjenice", kaže Čačić.

Čačić ističe kako Hrvatska ima 30 posto više ljudi u javnom sektoru, u administraciji, nego što to prosječno ima Europa. Također, kako objašnjava, Hrvatska u BDP-u ima 13 posto za plaće države, a dok Europa 10 posto. Vezano uz to, ističe kako Europa za umirovljenike izdvaja 13 posto, a Hrvatska - 10 posto. Kaže: "Za najugroženije smo niži od Europe, a za javni sektor, administraciju smo viši od Europe. Naravno da to diže inflaciju."

Daje još jedan primjer: "U hrvatskoj policiji 45 posto ukupnog zapošljavanja nije operativna policija, nego administracija, a u Europi 22 posto. Dakle, upola ima manje administracije. Hrvatska ima i najviše sudaca u Europi - 42,4 posto na 100 tisuća stanovnika, a Europa 22 posto: "A vidimo rezultate sudstva. Sustav ne funkcionira i u tome je odgovornost vlade apsolutno neupitna. Ne samo da nismo ništa ozbiljno učinili, osim u ovom sektoru energetike - došli smo pred provaliju, i onda smo učinili snažan korak unaprijed, u najgorem mogućem trenutku, prije ove priče dodatne s Hormuzom", kaže Čačić i dodaje: "Skupa i neposobna država koja je dodatno predizborno generirala udar."

Mjere za smanjenje inflacije i kontrolu potražnje u Hrvatskoj

Govoreći o tome što bi trenutno Hrvatska mogla napraviti u sklopu antiinflacijskih mjera, Čačić ističe:

"Može, kaže i to i Ćorić, smanjiti agregatnu ukupnu potražnju. To znači zaustaviti svaki rast plaća tamo gdje ga zaustaviti može, dakle posebno u javnom sektoru, javnim tvrtkama, koje su naravno i neracionalne i neefikasne i produktivnost im je niža od prosjeka i tako dalje. Što su svi konstatirali, pa i Ćorić."

"Druga stvar, nemamo više u rukama ključni mehanizam smirivanja potražnje, a to su kamate, jer to je ECB, ECB ima to u rukama. Njima, naravno, ne pada na pamet da idu u korist Hrvatske i smanjenja inflacije, jednostavno zato jer je Hrvatska potpuno beznačajna. Njemačka ne treba ići u recesiju i dizati kamatne stope, Francuska ne treba, nitko ne treba osim Hrvatske i još nekoliko jadnika. Dakle, neće ECB dići stope i smirivati kreditnu ponudu. Moramo upotrijebiti paralelne mehanizme i Ćorić to jako dobro zna jer je bio zamjenik guvernera ili viceguverner do prije, ne znam, tri mjeseca."

Ono što HNB može učiniti, kaže Čačić, je može uvesti oštrije kapitalne zahtjeve za naše banke: "Povećati potrebni kapital za kreditiranje, time se smanjuje kredit, bez obzira što se nisu digle stope. Limitirati kredite za stanovništvo, na primjer, ili za stambenu izgradnju. To je nešto što se može činiti i to će sigurno učiniti kroz HNB. Sve to skupa su bojažljivo nešto pokušavali reći do sada, nešto je bilo o tome govora, oko stambenog kreditiranja ili ukupnog kreditiranja, da se smiri ta neobuzdana potrošnja, skloni smo tome. Dakle, oni to mogu i moraju napraviti. Paralelno, to su relativno jednostavne stvari, to će sigurno učiniti. Sigurno - kao što sam vam govorio svojevremeno za plivajući PDV, pa jedno mjesec, dva prije nego što su ga uveli, pa su ga na kraju uveli. Dakle, ovo će morati učiniti."

Također ponavlja: "Spriječiti neracionalni rast plaća, sve što je iznad inflacije. Uz to, ozbiljno restriktivna kreditna politika. I to govorimo o onom gdje se može mjerama formalnim, ne tamo gdje treba ozbiljne stvari učiniti - smanjiti državni aparat, ovo je samo zaustaviti plaće, ali da ga treba smanjiti i tako dalje, to je sad drugo. Dakle, treća stvar koja nije tako jednostavna, a sigurno je važna, je da se na turističkom sektoru, koji ključno utječe u ovoj cijeloj priči, što je politički nepopularno, dodatno ozbiljno zaustavi apartmanizacija kroz porezni sustav - opterećenja na ležaj."

To su tri najvažnija segmenta koja ističe Čačić, a koje će Vlada, njegovim riječima, u jednom trenutku morati donijeti - zaustavljanje rasta plaća u javnom sektoru, restriktivna kreditna politika, te pojačanje poreznog sustava u svrhu zaustavljanja apartmanizacije.