Iz PPD-a su ovog tjedna poručili da im Petrokemija nije platila penale nego tek "manji dio troška nastalog nepreuzimanjem ugovorene količine plina", a da su penale od 61,5 milijuna eura otpisali. No, nisu odgovorili na upit N1 koliko su dobili na ime "manjeg dijela troška" koji je, prema našoj informaciji, ukupno bio 104 milijuna kuna za njih i Inu, niti kako je taj iznos određen. Za Petrokemiju, svakako, trošak nije bio malen
Nisu plaćeni penali, samo “manji dio troška nastalog nepreuzimanjem ugovorene količine plina”, tako su iz PPD-a Pavla Vujnovca ovih dana opisali to što je 2022. godine kutinska Petrokemija svojim dobavljačima (PPD-u i Ini) morala platiti pozamašan iznos jer – zbog zaustavljene proizvodnje – nije trebala ugovoreni plin.
Prema onome što je N1 doznao i pisao ranije, plaćeno je 104 milijuna kuna, pa iako je u pitanju možda “manji dio troška”, iznos svakako za Petrokemiju nije bio mali i prilično ga je teško trivijalizirati, pa tome vrijedi posvetiti još malo pažnje.
Nije šija nego je vrat
Da bi se stvar ilustrirala dovoljno je znati da je u pitanju osam posto prihoda od prodaje Petrokemije u prošloj godini koji su iznosili 1,28 milijarde kuna (40 posto manje nego 2021. godine). Prihod je ostvaren uglavnom uvozom i prodajom mineralnih gnojiva, pa i s ruskog tržišta. Naime, proizvodnja mineralnih gnojiva je bila zaustavljena početkom ožujka kad su cijene plina skočile uslijed ruske agresije na Ukrajinu (i tvornica je stajala sve do srpnja ove godine), a kupoprodajni ugovor s PPD-om je, prema njihovom priopćenju, potpisan pola godine ranije.
Koliki je “manji dio troška” za nepreuzeti plin prošle godine koji je od Petrokemije naplatio PPD? To nam iz te kompanije jučer nisu htjeli odgovoriti niti objasniti u čemu je točno formalna razlika između penala i iznosa koji je Petrokemija na koncu platila dobavljačima koji su tada bili, preko Terra Mineralna gnojiva, njeni većinski vlasnici i utjecali na odluku o zaustavljanju proizvodnje, a niti kako se taj trošak računa i formira. Ponovili su tek tvrdnju iz priopćenja – odaslanog kao demanti ovotjednih izjava Mostovog Nikole Grmoje – da su penali za plin po ugovoru iznosili 61,5 milijuna eura (!) i da ih je PPD otpisao. Usput, koliko je poznato, Petrokemija i sada, nakon prodaje većinskog vlansištva Yildirim grupi, ima ugovor s PPD-om.
Značajan trošak, ali država se ne miješa
Ukratko, njihova je glavna PR poruka da su prema ugovoru mogli naplatiti daleko više penala, ali eto nisu, a da naknadu za neispunjenje ugovornih obveza sadrže svi kupoprodajni plinski ugovori. Razloge navodne velikodušnosti nisu htjeli objasniti, niti da li je o tome bilo razgovora s Nadzornim odborom ili Upravom, kao ni da li je to imalo neke veze s procesom prodaje Petrokemije turskoj Yildirim grupi koji je već bio uvelike u tijeku. S druge strane, naši sugovornici upoznati s poslovanjem Petrokemije kažu da Nadzorni odbor, u kojem sjedi i predstavnik države kao suvlasnika, uopće nije raspravljao o milijunskim penalima ili trošku zbog nepreuzimanja plina iako je iznos koji je na kraju plaćen, primjerice, viši od dobiti Petrokemije u prošloj godini. Dodajmo također da u službenoj prezentaciji Uprave za NO iz veljače ove godine, koju je N1 imao prilike vidjeti, stoji da su penali bili 104 milijuna kuna te da je to bio jedan od glavnih razloga rasta troškova poslovanja.
Prirodni plin je Petrokemiji osnovna sirovina te na nju, kad je proizvodnja redovna, otpada oko 25 posto hrvatske potrošnje plina, pa je jasno da cijena plina, ili penali za njegovo nepreuzimanje, značajno utječu na rezultate poslovanja. No, predstavnici države oko lanjskih milijunskih troškova za nepreuzeti plin nisu do sada postavljali pitanje, barem tako proizlazi iz njihovih odgovora na naše upite. Primijetimo da je to na neki način dosljedno ponašanje. Država se oko Petrokemije ležerno postavila i kad je odlučivano o delistiranju sa Zagrebačke burze prošle godine, a tada je u pitanju bilo propuštenih 300-injak milijuna kuna. Toliko je, naime, mogla dobiti za svoje dionice od većinskog vlasnika (Terra Mineralna gnojiva) zbog izlaska kompanije s Burze jer se mogla pozivati na proceduru propisanu Zakonom o tržištu kapitala koja štiti manjinske dioničare. No, ravnatelj CERP-a nije se pojavio na Glavnoj skupštini i nije to zatražio. Država je tako propustila priliku da izađe iz Petrokemije po fer cijeni, a Uskok još provodi izvide oko toga. Možda se taj udjel na koncu proda Turcima, ali po kojoj cijeni, to je druga stvar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!