Napredak u odmicanju od fosilnih goriva i jeftinijih klimatskih tehnologija među svijetlim su točkama 2024.,, inače najtoplije godine dosad zabilježene. No on se ipak mora dogoditi brže, poglavito u zemljama poput Kine, gdje je potražnja za energijom u porastu.
Vibracije u klimatskom svijetu ove su godine uglavnom bile… manje nego sjajne.
Globalne emisije stakleničkih plinova dosegnule su novi maksimum, dosegnuvši 37,4 milijarde metričkih tona u 2024. Ova je godina također na putu da bude najtoplija zabilježena, s temperaturama do rujna koje su dosegle 1,54 °C više od predindustrijskih razina. Globalni razgovori o klimi su propali, a katastrofe od šumskih požara do uragana pogoršavaju se klimatskim promjenama.
Ali među svim tim (vrlo stvarnim) negativnim vijestima, bilo je i dobrih: vidjeli smo napredak u smanjenju potrošnje fosilnih goriva koja najviše zagađuju okoliš, jeftinije i bolje tehnologije za borbu protiv klimatskih promjena i kontinuirani globalni napor da se riješi problem.
Kako se bliži kraj 2024., portal MIT-a je pobrojao neke od svijetlih točaka koje upućuju na pozitivne korake u borbi za zdraviji planet.
Izbacujemo ugljen na margine
Jedan od najpozitivnijih klimatskih trenutaka ove godine dogodio se u Velikoj Britaniji. Zemlja se kroz povijest uvelike oslanjala na ugljen kao izvor električne energije – od 1990. godine ugljen je zadovoljio oko 65% njezine potražnje za električnom energijom. Ali 30. rujna 2024. zatvorena je posljednja elektrana na ugljen u toj zemlji.
Obnovljivi izvori energije uskaču kako bi popunili taj novostvoreni vakuum. Vjetroelektrane u Ujedinjenom Kraljevstvu na putu su da ove godine proizvedu više električne energije nego elektrane na ugljen i plin zajedno.
Trenutak je bio simboličan, a također odražava vrlo stvaran napredak koji se događa diljem svijeta u udaljavanju od ovog zagađujućeg fosilnog goriva. U SAD-u je prije četiri desetljeća ugljen činio oko 50% opskrbe električnom energijom. U 2023. taj je udio iznosio otprilike 16%.
Napredak se ipak mora dogoditi brže i to se mora dogoditi u zemljama poput Kine, gdje je potražnja za energijom u porastu. Također postoji sve veća zabrinutost oko toga što će sve veća potražnja za energijom iz podatkovnih centara, uključujući one koji se koriste za napajanje umjetne inteligencije, značiti za napredak kojeg su omogućila zatvaranja zastarjelih elektrana na ugljen.
Baterije postaju sve jeftinije
Litij-ionske baterije jeftinije su nego ikad u 2024., a cijene su ove godine pale za 20% na 110 eura po kilovat-satu, prema podacima BloombergNEF-a. To je najveći pad od 2017.
Baterije su središnja tehnologija za rješavanje klimatskih promjena. Oni pokreću električna vozila na koja se oslanjamo kao pomoć u stvaranju čišćeg transportnog sektora i igraju sve važniju ulogu za mrežu, budući da mogu pohraniti energiju iz ponekad i ponegdje nedostupnih obnovljivih izvora energije poput vjetra i sunca.
Budući da su električna vozila u većini svijeta još uvijek unaprijed skuplja od svojih plinskih inačica, jeftinije baterije odlična su vijest poticanje ljudi na prelazak na električnu energiju. Teško je precijeniti koliko su brzo cijene baterija pale. Baterije su 2017. bile dvostruko skuplje nego danas. Prije samo 10 godina cijene su bile šest puta veće nego 2024.
Da budemo pošteni, ove godine u svijetu električnih vozila stižu različite vijesti – usporavanje rasta potražnje za električnim vozilima zapravo je jedan od čimbenika koji je pomogao da cijene baterija padnu na rekordno niske razine. Prodaja električnih vozila i dalje raste diljem svijeta, ali sporijim tempom nego što je to bio slučaj 2023. Kina je daleko najveće tržište električnih vozila na svijetu, čineći tri četvrtine globalnih registracija u 2024. od listopada.
Klimatska tehnologija je još uvijek u punom mahu
Neke skupine oslanjaju se na svijet prirode kako bi riješile klimatsku krizu; postoje tvrtke koje se bave uzgojem mikroba u masivnim bioreaktorima kako bi osigurali nove vidove dobivanja hrane
, a istraživači su u potrazi za biljkama koje bi pomogle u iskopavanju metala potrebnih za borbu protiv klimatskih promjena.
Drugi se nadaju poboljšanju biologije – James Temple razgovarao je s Jennifer Doudna o potencijalu za CRISPR, tehnologiju za uređivanje gena koju je ona predstavila svijetu.
Kompanije postavljaju klimatizacijske sustave koji mogu djelovati poput baterija, pohranjujući energiju kada je potrebna. Ministarstvo energetike SAD-a ulaže u projekte čiji je cilj koncentrirati sunčevu toplinu i koristiti je za napajanje mreže ili industrijskih procesa.
Dobre vijesti tiže i iz američkog startup-a koji je u izradi hidroenergetske tehnologije koja je sigurnija za ribe, a drugi gradi magnete koristeći jeftine, široko dostupne materijale.
Klimatske promjene predstavljaju golemi izazov za svijet i ulazimo u posebno neizvjesno vrijeme.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!