Gallup International (GIA) End Of Year Survey (EoY) je tradicionalno istraživanje koje se provodi još od 1977. godine.
Ove je godine provedeno u kombinaciji s različitim metodama u 55 država diljem svijeta. U njemu je sudjelovalo gotovo 54.000 ispitanika. Mediana Fides je istraživanje provela u Hrvatskoj i u Sloveniji (Institut Mediana) na reprezentativnim uzorcima od 500 ispitanika u studenom i prosincu 2017. godine, prenosi Jutarnji list.
Indeks ekonomskog optimizma u Hrvatskoj iznosi -26 što je u skladu s globalnim prosjekom koji je nakon dvije godine pozitivnih indeksa (23 u 2015. godini i 20 u 2016. godini) prešao u minus, preciznije -2.
Pozitivno na gospodarsku budućnost gleda 28% globalnog stanovništva, dok 30% gleda negativno. Najpesimističnije zemlje su Italija (indeks -50), Grčka (-42) i Turska (-40). Indeks ekonomskog pesimizma je također izuzetno visok među državama članicama EU, budući da je prosječni indeks -16.
S druge strane, Nigerija (59), Vijetnam (55), Indonezija (53) te Indija (46) ekonomski su najoptimističnije države svijeta. Južna Azija slovi kao najoptimističnija među svim regijama svijeta s indeksom optimizma 16, dok se SAD s indeksom -3 približava mišljenju stanovnika EU.
Ako pogledamo susjedne zemlje, pored već spomenute Italije, pesimističan pogled na ekonomsku budućnost imaju stanovnici Srbije (indeks -15) te stanovnici Bosne i Hercegovine (-27). Na suprotnoj strani su Slovenci čije se mišljenje kreće u pozitivnom smjeru te njihov indeks ekonomskog optimizma iznosi +5.
Što se očekuje od 2018.?
Gotovo 40% populacije smatra da će 2018. godina biti bolja od prethodne, što zvuči optimistično, iako je 2016. godine bolju sljedeću godinu predviđalo 52% ispitanika. Tako indeks nade bilježi pad s 37 u 2016. godini na samo 16 ove godine. Njih 23% očekuje goru godinu od prethodne, a 32% njih smatra da će 2018. godina biti jednaka sadašnjoj.
Hrvatska je s indeksom 16 donekle optimistična, što znači da 39% ispitanika u Hrvatskoj očekuje da će sljedeća godina biti bolja od prethodne, a njih 23% misli da će biti gora.
Slovenija se nalazi na nešto višem nivou od Hrvatske s indeksom nade 31, dok je Srbija prošla mnogo lošije – indeks nade je samo 4 na što najviše utječe 30% pesimista.
Koliko su Hrvati zapravo sretni?
Indeks sreće mjeri se na osobnom nivou, tj. prosjekom između (vrlo) sretnih i (vrlo) nesretnih ljudi. Hrvati su generalno sretni ljudi – sretnih je 56% stanovnika, nesretnih samo 8%, što nam pripisuje indeks sreće 48. Od naših susjeda Slovenci imaju indeks sreće 56, Bosna i Hercegovina 47, Srbija 45, a Talijani 42 – usprkos negativnom pogledu na budućnost i nedostatak nade.
Najsretnije države su Fidži (92), Kolumbija (87), Filipini (84), Meksiko (82) i Vijetnam (77), dok su najnesretnije Iran (5), Irak (7) i Ukrajina (indeks 8). Stanovnici SAD-a i Rusije jednako su sretni – u obje države je izmjeren indeks 50.
U dubinskoj analizi tim WIN-a zaključuje da sreća manje ovisi o zemlji u kojoj živimo, a u većoj mjeri o našoj dobi, prihodima, obrazovanju te načinu života, prenosi Jutarnji list.
