Najranija sjećanja vjerojatno su još uvijek pohranjena u vašem mozgu

Lifestyle 13. stu 202308:41 0 komentara
Pixabay

Prvi nespretni pokušaj puzanja, prvi osjećaj čvrste hrane, čak i prvi zagrljaj u naručju vaše majke. Možda ih se ne sjećamo, ali istraživanja na štakorima sugeriraju da naš mozak i dalje čuva ta sjećanja.

Nova studija je otkrila otkrila iznenađujuću ulogu koju igra imunološki sustav majke u regulaciji pristupa sjećanjima na najranija iskustva života, poznatim kao infantilna amnezija, piše Science Alert.

Osim što bi ova otkrića mogla pomoći razumijevanju, ili čak pristupanju tim dragocjenim trenucima, ona donekle objašnjavaju zašto neki ljudi s autizmom imaju neobičan talent za pamćenje događaja iz doba koje je većina nas odavno zaboravila.

“Infantilna amnezija je možda najrasprostranjeniji, ali nedovoljno cijenjen oblik gubitka pamćenja kod ljudi i sisavaca”, kaže neuroznanstvenik Tomás Ryan sa Sveučilišta Trinity u Dublinu.

“Unatoč njezinoj širokoj važnosti, malo se zna o biološkim uvjetima koji leže u osnovi ove amnezije i njezinom utjecaju na stanice koje kodiraju svako sjećanje. Kao društvo, pretpostavljamo da je zaboravljanje iz doba djetinjstva neizbježna činjenica života, pa mu pridajemo malo pažnje”, dodao je.

Naša mentalna autobiografija obično počinje negdje između druge i treće godine života, ali nije da naši mozgovi nisu sposobni percipirati svijet prije tog doba. Studije na štakorima također sugeriraju da su naši mozgovi potpuno sposobni formirati sjećanja, pohranjujući ih u neurološku knjižnicu u obliku struktura nazvanih engrami.

Pretpostavljajući da jednostavno više nemamo ključeve za trezore u kojima su pohranjena naša najranija iskustva, znanstvenici su prisiljeni razmatrati mehanizme koji čine ta sjećanja nedostupnima.

Infantilna amnezija spriječena je kod štakora primjenom određenih farmaceutika usmjerenih na određene neurotransmitere, kao i vremenskom kortikosteroida.

Koristeći mlade i odrasle miševe naučene da se boje električnog udara, istraživači su uspoređivali miševe koje su rodile majke koje su pokazale imunološki odgovor tijekom sredine trudnoće.

Muški potomci tih majki nisu samo pokazali znakove deficita u socijalnom ponašanju, slične onima kod osoba s poremećajem autističnog spektra (ASD), već su također pokazivali dokaze o pamćenju zastrašujućih događaja mnogo duže od svojih sestara i miševa iz kontrolne skupine.

Ključni dio procesa je malen proteinski imunološki faktor po imenu citokin IL-17a. Muški miševi rođeni od majki kod kojih je ovaj protein bio izostavljen još uvijek su doživjeli infantilnu amneziju kada su isti imunološki odgovori bili potaknuti tijekom trudnoće.

Zašto su mozgovi sisavaca razvili “prekidač za zaborav” za njihove najranije trenutke nije jasno, iako su sada, s mehanizmima koji su očiti, znanstvenici korak bliže razumijevanju zašto se sjećanja zadržavaju u nekim umovima, dok nestaju u drugima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!