Država pod sankcijama gradi nebodere od 80 katova, a u njima ne žive bogataši nego obični radnici

Sjeverna Koreja (Demokratska Narodna Republika Koreja) gradi nebodere od 80 katova unatoč međunarodnim sankcijama.

Prema pisanju South China Morning Posta, glavni toranj na aveniji Songhwa, visok 282 metra i s 80 katova, dovršen je za samo godinu dana zajedno s 10.000 stambenih jedinica. Vlada Kim Jong-una obećava pretvoriti glavni grad u središte korejske civilizacije, no stanovnici se suočavaju s čestim nestancima struje koji liftove ostavljaju zaglavljenima i život na višim katovima pretvaraju u svakodnevni izazov.

Grade se neboderi

Sjeverna Koreja transformirala je dijelove Pjongjanga u nešto što bi malo tko očekivao vidjeti u zemlji koja je desetljećima pod međunarodnim sankcijama. Posljednjih godina glavni grad dobio je više nebodera s tornjevima visokim i do 80 katova, široke avenije i moderne stambene komplekse koji su u oštrom kontrastu sa slikom siromaštva i izolacije povezane s režimom.

Nadimak „Pjonghattan”, koji su skovali međunarodni promatrači, izravno se odnosi na njujorški Manhattan i odražava iznenađenje brzinom i razmjerima urbane transformacije koju provodi vlada Kim Jong-una.

Najznačajnija građevina posljednjih godina je glavni toranj na aveniji Songhwa, neboder od 80 katova i 282 metra koji je postao druga najviša zgrada u zemlji. Kompleks je podignut za samo godinu dana, uključujući 10.000 stanova za obitelji koje se smatraju lojalnima režimu, a otvoren je službenom ceremonijom na kojoj je Kim Jong-un osobno zahvalio civilnim i vojnim radnicima koji su sudjelovali u gradnji.

Državni mediji ovo su postignuće slavili kao „čudo” i primjer „brzine Pjongjanga”, izraza kojim režim opisuje ubrzani tempo izgradnje u glavnom gradu.

Četvrti koje čine sjevernokorejski „Pjonghattan”

Nadimak Pjonghattan ne odnosi se na jednu četvrt, već na skup novih okruga izgrađenih posljednjih godina. Avenija Songhwa, sa svojim tornjem od 80 katova, najnoviji je primjer.

Prije nje pozornost je privukao Ryomyong New Town, otvoren 2017. godine, s tornjem od 82 kata i visinom od 270 metara, čija je gradnja, prema državnim medijima, završena za samo 74 dana. Ulica znanstvenika Mirae i okrug Hwasong dodatno su promijenili panoramu Pjongjanga.

Vijeće za visoke zgrade i urbana staništa trenutno bilježi 15 zgrada viših od 150 metara dovršenih u glavnom gradu Sjeverne Koreje. Širenje je dio petogodišnjeg plana koji je Kim Jong-un predstavio 2021. godine za izgradnju dodatnih 50.000 stanova u Pjongjangu.

Službeno objašnjenje je poboljšanje kvalitete života stanovnika glavnog grada.

Tko živi u neboderima Sjeverne Koreje

Stanove u novim četvrtima dodjeljuje država, dajući prednost obiteljima koje se smatraju lojalnima dinastiji Kim te stručnjacima u sektorima koje vlada posebno cijeni, poput znanstvenika, inženjera i vojnog osoblja.

„Obični radnici” koje spominje službena politika nisu oni koji sami biraju gdje će živjeti, nego oni za koje vlasti odluče da zaslužuju živjeti ondje.

No stvarnost unutar nebodera često je u suprotnosti s blještavim fasadama. Sjeverna Koreja suočava se s čestim nestancima struje, što znači da liftovi u stambenim zgradama često ne rade. Zbog toga mlađi stanovnici uglavnom dobivaju stanove na višim katovima, dok stariji ostaju na nižim kako bi izbjegli svakodnevno penjanje stepenicama.

CNN je tijekom posjeta zemlji dokumentirao upravo tu kontradikciju između prividne modernosti i svakodnevne nesigurnosti.

Odmaralište na plaži i obnovljeni metro

Urbana transformacija nije ograničena samo na Pjongjang. Wonsan-Kalma Beach Resort, otvoren tijekom ljeta 2025., proteže se pet kilometara uz obalu, ima više od 50 hotela i kapacitet za 20.000 ljudi.

Resort je u početku bio otvoren samo za ruske turiste, no kasnije je zatvoren za sve posjetitelje, što dodatno ilustrira obrazac grandioznih projekata čija stvarna korisnost ostaje upitna.

U glavnom gradu obnovljen je i metro sustav otvoren 1972. godine s vlakovima uvezenima iz Kine. Stanice poput Yonguanga dobile su pokretne stepenice i modernizirane perone, napuštajući estetiku Hladnog rata koja je dugo dominirala interijerima.

Ipak, metro i dalje ima samo dvije linije i 16 stanica te ne povezuje nova naselja s neboderima na rubovima Pjongjanga, zbog čega se stanovnici novih četvrti moraju oslanjati na druge oblike prijevoza.

Odakle dolazi novac

Pitanje koje intrigira međunarodne promatrače jest kako Sjeverna Koreja financira projekte vrijedne milijarde dolara dok je podvrgnuta nekim od najstrožih zapadnih sankcija na svijetu.

Međunarodna izvješća navode da je režim tijekom 2025. godine prikupio milijarde dolara putem kibernetičkog kriminala, uglavnom krađom kriptovaluta, čime je zemlja postala jedan od najvećih svjetskih počinitelja cyber kriminala.

Osim toga, Sjeverna Koreja profitira i od slanja vojnika da ratuju za Rusiju protiv Ukrajine u Kursku, trgovine oružjem te izvoza radne snage u savezničke zemlje.

Gradnja nebodera velikim se dijelom oslanja na vojnu radnu snagu: vojnici i civilni radnici mobiliziraju se za projekte u teškim uvjetima i uz minimalnu naknadu.