Nova studija: Tko najviše pije u Europskoj uniji, i kako stoje Hrvati?

Godišnja potrošnja alkohola po glavi stanovnika dosegla je prosjek od 8,5 litara čistog alkohola u OECD zemljama u 2023., prema izvješću organizacije Health at a Glance 2025, prenosi Euronews.

Šest zemalja EU imalo je potrošnju ispod prosjeka, a Grčka je zabilježila najnižu razinu – 6,6 litara po stanovniku.

Nasuprot tome, Rumunjska, Portugal i Latvija imali su najvišu potrošnju, iznad 11,5 litara godišnje. Tijekom posljednjeg desetljeća većina zemalja bilježi pad potrošnje alkohola.

Između 2013. i 2023., Belgija i Litva prijavile su najveće padove potrošnje alkohola – smanjenje od 2,5 litre ili više. S druge strane, najveći porasti zabilježeni su u Portugalu, Španjolskoj i Rumunjskoj, gdje je godišnja potrošnja porasla za dvije litre ili više u istom razdoblju.

Podregija s najvećom potrošnjom alkohola na svijetu

Europska unija je podregija s najvećom potrošnjom alkohola na svijetu, a ujedno i ona u kojoj je rak sada vodeći uzrok smrti, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).

Konzumacija alkohola povezana je s povećanim rizikom od određenih karcinoma, uključujući rak usne šupljine, grla, jetre, debelog crijeva i dojke.

U 2023. godini, u prosjeku 27% osoba u dobi od 15 i više godina u 27 OECD zemalja konzumiralo je velike količine alkohola u kratkom vremenu barem jednom mjesečno tijekom prethodne godine.

Grčka, Irska i Švedska imale su najviše stope, pri čemu je više od 40% ljudi prijavilo mjesečno "binge" pijenje, dok su Mađarska, Slovenija i Hrvatska imale najniže stope (ispod 15%).

Počinju li ljudi piti ranije?

U OECD zemljama udio 11-godišnjaka koji piju alkohol blago je porastao s 4% na 5% u prosjeku između 2018. i 2022.

U prosjeku, 5% 11-godišnjaka i 15% 13-godišnjaka izjavilo je da je u posljednjih mjesec dana pilo alkohol.

U EU, najveće stope (10% ili više) među 11-godišnjacima zabilježene su u Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.

Rani početak i ponovljena konzumacija alkohola povezani su s pogoršanim mentalnim zdravljem, poput anksioznosti, padom kognitivnih funkcija i većom potrošnjom u odrasloj dobi, navodi OECD izvješće.

Udio 15-godišnjaka koji su se više puta napili dosegnuo je razinu od preko 35% u Danskoj, Mađarskoj i Bugarskoj, dok je Portugal zabilježio manje od 10%.

Igra li spol ulogu u konzumiranju alkohola?

Životna prevalencija opijanja među adolescentima u prosjeku pada u OECD zemljama.

Taj se trend stabilizirao među dječacima (2019. i 2022. iznosio je 22%), dok se među djevojčicama preokrenuo i porastao (s 19% u 2018. na 22% u 2022.).

Ipak, u 25 zemalja EU veći udio dječaka nego djevojčica prijavljuje da su više od jednom u životu bili pijani.

Kako bi se suzbilo pijenje među maloljetnicima, brojne zemlje uvele su regulatorne i preventivne strategije s ciljem ograničavanja dostupnosti alkohola i restrikcija njegovog marketinga.