Dok stručnjaci upozoravaju na značajke društvenih mreža koje izazivaju ovisnost, sve više ljudi traži načine da se odmaknu od njih. Dokaz tome je skok od 60 posto u Google pretraživanjima za "detoksikaciju društvenih medija" posljednjih mjeseci.
Mislite da provodite previše vremena na svom mobitelu? Prosječni odrasli Amerikanac provodi više od dva sata dnevno na društvenim mrežama, dok tinejdžeri dvostruko više, na platformama TikTok i Instagram.
Učinci društvenih medija na mozak
Zabrinutost o ovisnosti je istaknuo i Oxford University Press, odabravši “trulež mozga” kao riječ godine 2024.
Anna Lembke, stručnjakinja za medicinu ovisnosti i autorica knjige Dopamine Nation: Finding Balance in the Age of Indulgence, objašnjava da ljudi mogu postati ovisni o digitalnim medijima baš kao što mogu postati ovisni o drogama. Na temelju onoga što znamo o tome kako droga i alkohol utječu na mozak, može se zaključiti da se sličan proces odvija kada gledamo društvene mreže, pri čemu svaki “lajk”, komentar ili slatki video izaziva val dopamina.
Međutim, naš je mozak dizajniran za održavanje ukupne ravnoteže dopamina, što Lembke opisuje kao – mehanizam klackanja. Beskonačno gledanje u društvene mreže na kraju poremeti ravnotežu. S vremenom nas to može odvesti u stanje “deficita dopamina”, gdje nam treba više vremena na internetu da se vratimo “normalnom” osjećaju.
“Uzimanje ‘pauze’ za ovaj ciklus dopamina, izazvan društvenim mrežama, može omogućiti mozgu da ponovno postavi puteve nagrađivanja”, kaže Lembke i dodaje da nam to omogućuje da zaustavimo kompulzivno prekomjerno konzumiranje koje dovodi do “truljenja mozga”.
Ne postoji univerzalno rješenje kada je riječ o digitalnoj detoksikaciji, smatra Paige Coyne, koautorica studije o zdravstvenim učincima dvotjedne detoksikacije društvenih medija na 31 mladoj odrasloj osobi. “Pretjerana upotreba društvenih medija može značiti različite stvari različitim ljudima”, kaže te dodaje da je ključno postaviti realne ciljeve kako bismo smanjili uobičajenu uporabu društvenih medija, piše National Geographic.
Lakše od očekivanog
Kako bi pomogao u ponovnom uspostavljanju puteva nagrađivanja u mozgu, Lembke preporučuje suzdržavanje koliko god možete – idealno barem četiri tjedna. No, čak su se i kratki odmori pokazali učinkovitima za poboljšanje mentalnog zdravlja. Studija na 65 djevojčica u dobi od 10 do 19 godina otkrila je da je trodnevna pauza od društvenih mreža poboljšala njihovo samopouzdanje.
Bilo da odlučite prestati koristiti društvene mreže na nekoliko tjedana ili ograničiti svoju svakodnevnu upotrebu na neko vrijeme, vjerojatno ćete otkriti da je prvih nekoliko dana najteže prebroditi, napominje Sarah Woodruff, koautorica studije detoksikacije društvenih medija s Coyneom.
Žudnja ili tjeskoba su očekivane emocije dok se mozak prilagođava nižim razinama dopamina. Na kraju će žudnja prestati i bit će lakše izdržati dan bez stalnih doza dopamina. “Kako su dani prolazili, ljudi su otkrili da je detoksikacija lakša nego što su očekivali”, kazala je Woodruff.
Postavljanje granica
Do kraja dvotjedne detoksikacije, gdje je korištenje društvenih mreža bilo ograničeno na 30 minuta dnevno, većina sudionika je prijavila značajne prednosti za mentalno zdravlje kao što su veće zadovoljstvo životom, smanjena razina stresa i bolji san u usporedbi s razdobljem prije.
U studiji o tinejdžericama, Tomi-Ann Roberts, profesorica psihologije na Sveučilištu Colorado, zamolila je sudionike da se međusobno jave putem WhatsApp grupe tijekom svakog dana eksperimenta kako bi imali podršku. “Otkrili smo da su djevojke imale osjećaj nepovezanosti i strah od propuštanja, ali mogle su podijeliti svoje iskustvo s drugima pa su se osjećale manje usamljeno”, rekla je Woodruff.
“To vrijeme možemo iskoristiti da napravimo korak unatrag i postanemo svjesniji onoga što radimo na društvenim medijima i koristi li nam to”, kaže Woodruff.
Nakon razdoblja detoksikacije, važno je postaviti granice kako biste izbjegli ponovno padanje u kompulzivno prekomjerno konzumiranje, kaže Lembke. “Preporučam stvaranje fizičkih ili mentalnih prepreka između nas i društvenih medija, poput toga da ne držimo telefon u spavaćoj sobi ili da isključimo obavijesti”, dodaje Lembke.
“Zdravi izvori dopamina obično dolaze s unaprijed uloženim radom”, objašnjava Lembke. To su stvari poput sviranja instrumenta ili kuhanja. “Kada se angažiramo u aktivnostima koje zahtijevaju našu pažnju, naš mozak će s vremenom osloboditi dopamin, održavajući ukupnu ravnotežu pod kontrolom”, pojasnila je.
Stručnjaci preporučuju planiranje razdoblja detoksikacije društvenih medija tijekom cijele godine kako bi se održala uravnotežena upotreba društvenih medija. “Ne možemo se u potpunosti riješiti društvenih medija, ali povremeni odmor može nam pomoći da se vratimo na početne postavke i procijenimo kako koristimo te platforme i kako se zbog njih osjećamo”, zaključila je Woodruff.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!