Koje europske države najviše koriste AI alate? Evo kako stoji Hrvatska

Generativna umjetna inteligencija (Gen AI) prešla je put od tehnologije u nastajanju do alata za svakodnevnu upotrebu, piše Euronews. Od privatne uporabe do posla i obrazovanja, milijuni ljudi diljem Europe danas se oslanjaju na AI alate poput ChatGPT-a, Geminija i Groka.

Gen AI alati omogućuju korisnicima postavljanje pitanja ili upita, primjerice: „isplaniraj mi trodnevno putovanje“, te mogu stvarati novi sadržaj poput teksta, slika, koda, videozapisa ili drugih podataka na temelju informacija i obrazaca naučenih iz postojećih primjera.

U Europskoj uniji oko trećine ljudi u dobi od 16 do 74 godine koristilo je AI alate barem jednom tijekom 2025. godine, prema podacima Eurostata.

Međutim, korištenje Gen AI-ja uvelike se razlikuje diljem kontinenta. Koje su zemlje najaktivnije u korištenju umjetne inteligencije i zašto se njezino usvajanje toliko razlikuje diljem Europe?

Među 33 europske zemlje, korištenje Gen AI alata kreće se od 17 posto u Turskoj do 56 posto u Norveškoj. Unutar EU-a taj raspon ide od 18 posto u Rumunjskoj do 48 posto u Danskoj.

Korištenje AI alata premašuje dvije petine stanovništva u 13 europskih zemalja

Najmanje dvije petine ljudi koristile su Gen AI alate u 13 zemalja u tri mjeseca prije Eurostatove ankete iz 2025. godine. Te zemlje su: Švicarska (47 %), Estonija (47 %), Malta (46 %), Finska (46 %), Irska (45 %), Nizozemska (45 %), Cipar (44 %), Grčka (44 %), Luksemburg (43 %), Belgija (42 %) i Švedska (42 %). Hrvatska (28 %) je ispod prosjeka Europske unije (33 %).

Osam zemalja ispod četvrtine

Osim Turske i Rumunjske, korištenje Gen AI alata palo je ispod 25 posto u još osam zemalja. To znači da je manje od jedne četvrtine stanovništva koristilo takve alate. Te zemlje su Srbija (19 %), Italija (20 %), Bosna i Hercegovina (20 %), Sjeverna Makedonija (22 %), Bugarska (23 %) i Poljska (23 %).

Među najvećim gospodarstvima EU-a, Italija (20 %) i Njemačka (32 %) ispod su prosjeka EU-a od 33 posto, dok su Španjolska (38 %) i Francuska (37 %) nešto iznad tog prosjeka.

Izražene regionalne razlike

Usvajanje Gen AI-ja u Europi pokazuje jasan podjelu sjever–jug i zapad–istok. Nordijske i digitalno napredne zemlje prednjače u korištenju. Zapadna Europa bilježi dobre, ali neujednačene rezultate. Južna, srednjoistočna i balkanska područja zaostaju.

Zašto se korištenje AI-ja toliko razlikuje diljem Europe?

„Prije svega, stope usvajanja [AI-ja] obično prate opću digitalnu razvijenost neke zemlje. Zemlje s najvišim stopama, poput Danske i Švicarske, već su vrlo napredne u digitalizaciji“, rekao je Colin van Noordt, istraživač na Sveučilištu KU Leuven u Belgiji, za Euronews Next.

Napomenuo je da ljudi u tim zemljama imaju razvijene digitalne vještine, češće koriste internet i općenito imaju sklonost tehnologiji. Bez tih temeljnih preduvjeta malo je vjerojatno da će ljudi iznenada početi koristiti Gen AI.

„To se odražava i u podacima: u zemljama s nižom stopom usvajanja ljudi ga ne koriste jer nisu znali da generativna umjetna inteligencija postoji ili ne znaju kako se koristi“, dodao je.

Van Noordt je također objasnio da je jedno imati pristup Gen AI-ju, a drugo razumjeti kako vam on konkretno može pomoći u svakodnevnom životu ili na poslu. „Mnogi ljudi diljem Europe kažu da ne koriste generativnu umjetnu inteligenciju jednostavno zato što ne znaju za što bi je koristili. To pokazuje da je ‘AI pismenost’ izuzetno važan čimbenik“, rekao je.

Van Noordt je proučavao i ulogu državnih mjera kao mogućeg pokretača, no dokazi nisu u potpunosti uvjerljivi. Mnoge zemlje imaju snažne strateške dokumente, ali i dalje bilježe vrlo niske stope usvajanja.

„To sugerira da, iako vlade mogu poticati korištenje, temeljna digitalna kultura i praktične vještine građana imaju veći učinak“, zaključio je.

Osobna uporaba AI-ja nadmašuje poslovnu

U prosjeku u EU-u, 25 posto ljudi koristilo je AI alate u osobne svrhe, dok ih je 15 posto koristilo za posao. U svakoj obuhvaćenoj zemlji osobna uporaba češća je od poslovne, iako se razlika znatno razlikuje.

Primjerice, u Nizozemskoj je korištenje gotovo jednako podijeljeno: 28 posto koristi AI u osobne svrhe, a 27 posto za posao. Nasuprot tome, Grčka pokazuje mnogo veći jaz – 41 posto za osobnu uporabu naspram 16 posto za posao, što je razlika od 25 postotnih bodova. Hrvatska prati europski prosjek od 25 posto upotrebe za privatne svrhe, dok po podacima Eurostata, korištenje u profesionalne svrhe iznosi 9 posto.

Stope usvajanja znatno su niže na radnom mjestu, „vjerojatno zato što još uvijek nije jasno za što se AI može koristiti uz pozitivan doprinos“, smatra van Noordt.

Korištenje AI-ja najniže u formalnom obrazovanju

U EU-u je samo 9 posto ljudi koristilo AI alate u formalnom obrazovanju. Taj je udio najveći u Švedskoj i Švicarskoj (po 21 posto), dok Mađarska bilježi najnižu stopu – svega 1 posto. Hrvatska ovdje odskače od europskog prosjeka, s 13 posto.