U Hrvatskoj se proteklih dana analiziraju dvije godine mandata Kolinde Grabar Kitarović, a Srbija se sprema na predsjedničke izbore u kojima je kandidaturu najavio i aktualni premijer Aleksandar Vučić. U regionalnoj temi Novog dana o institucijama predsjednika u Hrvatskoj i Srbiji govorio je Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti.
“Pozicija predsjednika je sada ograničena, naročito ako se usproedi s 90-ima, ali također i neposrednim razdobljem nakon uvođenja demokracije gdje se predsjednička pozicija smatrala centralnom. Ona je na neki način kopija ideje onoga što je bio Tito. Kasnije, nakon 2000. u obje zemlje dolazi do demokratizacije i pluralizacije predsjedničke ovlasti se smanjuju i u Hrvatskoj i u Srbiji”, rekao je Jović.
Dodaje kako smo u Hrvatskoj i u Srbiji imali različitih iskustava – u Srbiji su se politička prava i moći selile iz ureda premijera predsjedniku za vrijeme Borisa Tadića. U Hrvatskoj je bilo pokušaja da Pantovčak bude značajniji, no vlada se manje-više kontinuirano oduprla tome.
Tko je u protekle dvije godine imao veći utjecaj – Tomislav Nikolić u Srbiji ili Kolinda Grabar Kitarović u Hrvatskoj?
VEZANE VIJESTI
“Ni jedan ni drugi. To su relativno slabi predsjednici s jačim premijerima koji im nisu dozvoljavali jači utjecaj”, smatra Jović.
Mnogi se pitaju zašto je Vučić najavio kandidaturu kada je trenutno na “jačoj” poziciji, a kandidat na predsjedničkim izborima u trebao bi biti i Tomislav Nikolić.
“Cijela stvar i je i nije iznenađenje. Racionalno gledano je neracionlano da se Vučić odlučio. Postoje neki razlozi koji su više emotivni i izlaze iz straha da netko drugi ne pobijedi, da ne bi morao dijeliti vlast. Možda ne trpi nikoga tko bi mu mogao parirati. Rekao je da ne želi da mu “zvoca neki predsjednik”. Mislim da tu ima želje i da se mijenja politički sistem. Vidimo predsjednike koji su zgrabili svu moć – Putin, Erdogan… Mislim da Vučić nema dovoljno moći ni instrumenata za to. Mogao bi djelovati kao de facto vladar Srbije”, kaže Jović.
Što bi takav razvoj značio za odnose u regiji? Odnose su svojedobno pokušavali zatopliti Ivo Josipović i Boris Tadić.
“Mislim da je to bilo dobro razdoblje za odnose. Bilo je i dobro razdoblje Koštunica-Mesić, odnosno Koštunica-Sanader. Svi ljudi, osim Mesića, su u 90-ima bili u opoziciji Tuđmanu i Miloševiću. Ključ je da se stvori nova generacija ldiera, koji direktno nisu bili uključeni u 90-ima. Mislim da sinovi i kćeri Tuđmana, a još više Šešelja ne mogu doprijeniti odnosima”, rekao je Jović.
Ipak, ako Vučić postane predsjednik, Jović ne vjeruje da će se nešto bitno promijeniti u odnosima s Kolindom Grabar Kitarović.
“Imali smo sastanak na mostu koji se pokazao kao ništa više osim grljenja i ljubljenja. To je bila politika dvaju neravnopravnih – on mandatar, a ona nema insturmente za provesti što je obećala. Ako bi bili predsjednici onda bi to bilo donekle uravnoteženo, ali ne bi se puno promijenio”, zaključuje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
