Analizirali 900 oluja: Sljedeća "oluja stoljeća" mogla bi biti još razornija

Sjeveroistočne oluje u SAD-u

Sjeveroistočne oluje, koje se obično formiraju između rujna i travnja, ojačane su temperaturnim kontrastom između hladnog arktičkog zraka sa sjevera i toplijeg, vlažnog zraka iz Atlantskog oceana.

One predstavljaju veliku prijetnju gusto naseljenim gradovima duž istočne obale Amerike. Tijekom posljednjih desetljeća dogodile su se sjeveroistočne oluje toliko razorne da su dobile nadimke koji zvuče kao naslovi katastrofičnih filmova.

"Snježna oluja stoljeća" u ožujku 1993. bila je jedna od najsmrtonosnijih i najskupljih zabilježenih oluja. Donijela je vjetrove jačine preko 160 km/h, napadalo je gotovo 150 cm snijega na nekim mjestima, a poginulo je više od 200 ljudi, podsjeća CNN.

"Snježna apokalipsa" 2010. godine donijela je više od 50 cm snijega u dijelove Pennsylvanije, Marylanda, Virginije i Zapadne Virginije, usmrtivši 41 osobu i ostavivši stotine tisuća bez električne energije.

Michael Mann, klimatolog sa Sveučilišta Pennsylvania i jedan od autora istraživanja, bio je zatočen tri dana u hotelskoj sobi u Philadelphiji tijekom "Snježne apokalipse". To iskustvo potaknulo ga je na razmišljanje o tome kako bi globalno zatopljenje moglo utjecati na ove oluje.

Kako je izgledala "Snježna apokalipsa"

Petnaest godina kasnije, vjeruje da ima neke odgovore.

Oluja, prozvana "Snježna apokalipsa", protezala se od Indiane do Pennsylvanije te dijelova New Yorka i Sjeverne Karoline.

Postoji opći konsenzus da će u sve toplijem svijetu biti manje sjeveroistočnih oluja jer se Arktik zagrijava brže od ostatka sjeverne hemisfere, što znači manji temperaturni kontrast koji pokreće te oluje.

No, ono što nije bilo jasno jest što će se dogoditi s intenzitetom tih oluja, koje su, kako kaže Mann, uglavnom bile slabo proučavane.

Kako bi pronašli odgovor, znanstvenici su koristili povijesne podatke i algoritam za praćenje ciklona kako bi analizirali sjeveroistočne oluje od 1940. do 2025. godine, sastavivši digitalni atlas tih oluja.

Analizrali 900 oluja - brzina vjetra veća za šest posto

Analizirali su ukupno 900 oluja i utvrdili da se maksimalna brzina vjetra najintenzivnijih sjeveroistočnih oluja povećala za oko 6% od 1940. godine, stoji u studiji objavljenoj u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

To se možda čini malo, ali znatno povećava štetni potencijal oluje. Povećanje brzine vjetra za 6% znači porast destruktivnosti oluje za 20%, rekao je Mann. "To je značajno."

"Osnovna fizika"

Stope oborina u obliku kiše i snijega koje ove oluje donose također su porasle za oko 10%, pokazuje analiza.

Razlog za jačanje sjeveroistočnih oluja je "osnovna fizika", rekao je Mann. Toplija mora i zrak znače više isparavanja i više vlage u atmosferi, koja se potom oslobađa u obliku intenzivnije kiše ili snijega.

Razina štete koju ove oluje mogu izazvati čini ključno razumijevanje toga kako će se mijenjati u toplijem svijetu, dodao je, javlja CNN.

Pepelna srijeda 1962.

Primjerice, oluja "Pepelne srijede" iz 1962. izazvala je golema razaranja duž istočne obale, uz ukupni gospodarski gubitak koji bi danas iznosio desetke milijardi dolara. Nanijela je "štetu usporedivu s velikim uraganom koji pogađa kopno", rekao je.

Rezultati također sugeriraju da bi rizik od poplava u mnogim gradovima na istočnoj obali mogao biti podcijenjen, navodi se u studiji. "Sjeveroistočne oluje su bile zanemarene, i to je još jedan doprinos povećanom obalnom riziku na koji nismo dovoljno obraćali pozornost", dodao je Mann.

Jennifer Francis, viša znanstvenica u Centru za klimatska istraživanja Woodwell, koja nije sudjelovala u studiji, rekla je da rezultati ukazuju na potrebu za boljom pripremljenošću.

Proaktivna priprema je manje skupa od sanacije

"Obalne zajednice na sjeveroistoku gdje udaraju sjeveroistočne oluje trebale bi se trgnuti... proaktivna priprema je manje skupa od sanacije nakon oluje", rekla je za CNN.

Nalazi su također važni jer rasvjetljavaju različite načine na koje se klimatska kriza manifestira, rekao je Judah Cohen, klimatolog s MIT-a koji također nije sudjelovao u studiji.

Učinci "mogu biti kontraintuitivni, uključujući ideju da klimatske promjene mogu dovesti do povremenih porasta ekstremnog zimskog vremena", rekao je za CNN.

Čak i dok se svijet zagrijava, a sezona snijega skraćuje u mnogim dijelovima SAD-a, i dalje će biti razdoblja obilnih snježnih oborina i intenzivne hladnoće, rekao je Mann. "Pojedinačni događaji mogli bi biti razorniji nego prije."