Objavljeni novi podaci o padu broja stanovnika

Pixabay/Guardian/Ilustracija

Porast ekstremne desnice mogao bi ubrzati pad broja stanovnika Europe, pokazuju projekcije, stvarajući ekonomske šokove uključujući sporiji rast i porast troškova za mirovine i skrb za starije osobe.

Politika protiv imigracije u porastu je diljem EU-a, što pokazuju rezultati na izborima 2024. godine, gdje su stranke krajnje desnice ostvarile značajan uspjeh. U međuvremenu, protumigrantska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) na predstojećim njemačkim saveznim izborima ove godine trenutačno ima drugo mjesto u anketama.

No, oni koji žele zatvoriti granice Europe moraju se suočiti s oštrom demografskom stvarnošću: očekuje se da će domaće stanovništvo kontinenta drastično opasti u sljedećih sto godina u eri niske natalitete, piše Guardian.

Demografski pritisci

Stručnjaci upozoravaju da će europska društva stariti brže bez imigracije, donoseći niz ekonomskih izazova kako radne snage opadaju, a teret skrbi raste.

“Većina političara sa srednje-lijevih i srednje-desnih pozicija prepoznaje da je imigracija potrebna za ublažavanje demografskih pritisaka“, rekao je John Springford, suradnik u Centru za europsku reformu. “Pokušali su se fokusirati na strože – i često nehumane – azilantske zakone u nadi da će stroža kontrola granica pružiti političku zaštitu za veći broj redovnih imigranata.

“Ali radikalne desničarske stranke sve više izazivaju mainstream konsenzus. One zemlje koje uspiju zadržati granicu protiv zahtjeva za smanjenjem imigracije radno sposobnih ljudi bit će u jačoj ekonomskoj poziciji dugoročno.“

Najnovije projekcije Eurostata, službene statističke agencije EU-a, sugeriraju da će populacija biti 6% manja do 2100. godine prema trenutnim trendovima – opadajući s 447 milijuna na 419 milijuna.

Drastičan pad bez imigracije

No, taj pad blijedi u usporedbi sa scenarijem Eurostata bez imigracije. Agencija predviđa pad populacije od više od trećine, na 295 milijuna do 2100. godine, kada se imigracija isključi iz modeliranja.

Osnovne projekcije Eurostata pretpostavljaju da će zemlje zadržati prosječne neto migracijske razine iz proteklih 20 godina, ali Guardian je proučavao i podatke koje je agencija objavila s isključenom pretpostavkom.

Također, Britanski Ured za nacionalnu statistiku objavljuje projekcije stanovništva koje uključuju scenarij s nultom neto migracijom.

Italija, Francuska i Njemačka, gdje su protumigrantski političari nedavno ostvarili uspjehe, suočile bi se s velikim padom broja stanovnika u scenariju bez imigracije. Talijanska premijerka Giorgia Meloni postavila je borbu protiv migracija kao prioritet tijekom svog prvog mandata, ali njezina zemlja ima jednu od najnižih stopa nataliteta u Europi i njezina bi populacija više nego prepolovila do kraja stoljeća pod uvjetom nulte imigracije.

U Njemačkoj, gdje je AfD protumigrantska stranka koja ima drugo mjesto na anketama, broj stanovnika mogao bi se smanjiti s 83 milijuna na 53 milijuna u narednih 80 godina ako bi njezine granice bile potpuno zatvorene.

A u Francuskoj, gdje je Nacionalna okupljena stranka osvojila prvi krug parlamentarnih izbora prošlog ljeta nakon što je vodila kampanju za ograničenje broja dolaznih osoba, scenarij bez imigracije značio bi pad broja stanovnika s 68 milijuna na 59 milijuna.

Samo nekoliko EU država primijetilo bi manju razliku od zatvorenih granica: Rumunjska, Latvija i Litvanija, sve zemlje koje su doživjele neto odliv ljudi.

Populacija bi postajala starija…

Umjesto toga, u većem dijelu Europe, populacija ne bi samo opadala u slučaju niske imigracije, već bi također postajala starija jer bi broj radno sposobnih ljudi opao u odnosu na broj starijih osoba.

Danas 21% stanovništva EU-a ima 65 godina ili više. U osnovnom scenariju Eurostata, ovaj udio porast će na 32% do 2100. godine, ali u scenariju agencije bez imigracije, porast će još više, na 36%.

Stručnjaci koji proučavaju promjenjivu dobnu piramidu Europe kažu da će to dovesti do sve većeg ekonomskog pritiska na zemlje.

“Glavne posljedice bit će sporiji rast jer će se radna snaga smanjivati, a veći porezni teret jer će troškovi mirovina i potražnja za zdravstvenom i starateljskom skrbi rasti“, rekao je Springford.

Zapravo, veliki dio EU-a već doživljava ovo, s povećanjem poreznih opterećenja – izraženim kroz porezne prihode kao postotak BDP-a – u zemljama poput Francuske, Italije, Njemačke i Španjolske u posljednjim desetljećima, piše Guardian.

Industrije zdravstva i socijalne skrbi postat će sve važnije za upravljanje starenjem Europe, a mnogi zdravstveni sustavi u EU-u već ovise o migrantima kao liječnicima ili medicinskim sestrama.

“Više ljudi će trebati skrb, iako to ovisi o tome koliko će ljudi biti zdravi u starosti i koliko će im skrbi biti potrebno“, rekao je Alan Manning, profesor ekonomije na Londonskoj školi ekonomije.

“Također imate drugu stranu jednadžbe – zbog manjeg broja djece, zbog niskih stopa nataliteta, treba vam manje ljudi u obrazovanju i skrbi o djeci. Dakle, ono što moramo raditi, na neki način, jest redistribuirati ljude koji su se brinuli za djecu da se brinu za starije.“

Imigracija nije čarobno rješenje

Istodobno, stručnjaci naglašavaju da imigracija nije čarobno rješenje za demografske izazove Europe, već sugeriraju da je to jedno od mnogih rješenja, ili barem način za olakšavanje prijelaza u starije društvo.

“Povećanje razine imigracije neće samo po sebi riješiti ove demografske probleme – razine koje bi bile potrebne za to bile bi vrlo velike, a postoji samo toliko migranata koji su voljni preseliti“, rekao je Springford.

“Ali oni bi pomogli, kao i podizanje stope zaposlenosti radno sposobnih osoba, pomicanje dobi za mirovinu, reforma mirovinskih sustava i premještanje poreznog tereta s prihoda od rada na bogatstvo, posebno imovinu.“

Manning je dodao: “Da bi imigracija pomogla, moraju imigranti biti u stvarnom zaposlenju, a mnoge europske zemlje imaju prilično niske stope zaposlenosti među velikim brojem imigranata. Dakle, to ne možete uzeti kao zadano. Ako biste imali imigranta koji je došao, nije radio i onda trebao socijalnu pomoć, to ne bi poboljšalo situaciju, to bi pogoršalo stvari. Dakle, vrlo je važno da budu zaposleni, a to je u nekim slučajevima problematično.“

Ruralna područja će snositi glavni teret

Unutar nacionalnih granica, ruralna područja će snositi glavni teret predstojećeg demografskog opadanja EU-a. U narednih 80 godina, mnogi bi se zaseoci mogli suočiti s istom sudbinom kao Camini u južnoj Italiji.

Camini je jedan od mnogih naselja u regiji Calabria gdje je populacija drastično opala kasnije u 20. stoljeću jer su mlađi stanovnici migrirali drugdje zbog novih prilika.

Camini je nedavno postao mjesto projekta za preseljenje izbjeglica, u pokušaju da se zajednica vrati od izumiranja. Taj je projekt spomenut u nedavnom izvještaju Vijeća Europe koji je napisala zastupnica Laburističke stranke Kate Osamor, a koji je proučavao potencijal imigracije u ublažavanju izazova starenja populacije.

“Gledao sam kako mjesto polako umire. Kuće su se jednostavno urušavale jer nitko nije živio u njima“, rekao je Rosario Zurzolo, rođen u Camini i sadašnji predsjednik zadruge koja upravlja projektom preseljenja, Eurocoop Servizi.

Do sada je 50 izbjeglica trajno preselilo u Camini prema tom planu, čime je broj stanovnika sela narastao na 350, dok je još 118 izbjeglica privremeno smješteno. Simboličan uspjeh programa bila je nedavna ponovna otvorena škola u selu.

Zurzolo kaže da Camini može poslužiti kao model za oživljavanje drugih europskih regija koje doživljavaju pad broja stanovnika.

Serena Franco, koja je također dio projekta u Camini i koja je predstavila dokaze Vijeću Europe za izvještaj, dodala je: “Oni donose znanje, a sada počinjemo rasti s njima i stvarati nove stvari, nove procese, nova radna mjesta koja bi bila nemoguća bez njih.“

Interaktivnu mapu i ostale podatke pogledajte OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.