Čelnici Francuske i Njemačke u srijedu su pokušali oživjeti pregovore s Rusijom dok su i dalje vršili pritisak na Moskvu da je odvrate od onoga što Zapad naziva pripremama za novi napad na ukrajinski teritorij.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij susreli su se tijekom EU samita u Bruxellesu kako bi pronašli način da ponovno započnu pregovore u “normandijskom formatu” koji uključuje i Rusiju, rečeno je iz Macronovog ureda.

“Tri čelnika potvrdila su svoju predanost ovom formatu pregovora kako bi pronašli trajno rješenje za sukob i očuvanje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta”, dodao je njegov ured.

Zelenskij je rekao da je Ukrajina spremna za bilo koji format pregovora s Rusijom, no da bi voljela vidjeti politiku snažnih zapadnih sankcija protiv Moskve kako bi se izbjegla daljnja eskalacija.

Ukrajina je trenutno glavna žarišna točka između Rusije i Zapada. SAD kaže da je Rusija nagomilala više od 100 tisuća vojnika uz ukrajinske granice, moguće u pripremi invazije. Moskva kaže da je njezino djelovanje u cijelosti defenzivno.

“Bilo kakvo kršenje teritorijalnog integriteta imat će visoku cijenu i ovdje ćemo govoriti jednim glasom sa svojim europskim partnerima i našim transatlantskim saveznicima”, rekao je Scholz u Berlinu prije nego što je otišao na prvi samit u Bruxelles kao kancelar, dodavši da s Rusijom očekuje “konstruktivan dijalog”.

Odnosi između Moskve i Berlina dosegnuli su novo dno u srijedu kad je njemački sud ustanovio da je Rusija naredila ubojstvo bivšeg čečenskog militanta u berlinskom parku, i na doživotni zatvor osudila agenta koji je izveo taj čin državnog terorizma 2019. godine.

Njemačka je pozvala na razgovor ruskog veleposlanika nakon presude, rekavši mu da će dvoje članova njegova diplomatskog osoblja biti izbačeno iz zemlje, rekla je ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.

Zelenskij je rekao na Twitteru da se nada francuskoj podršci u suprotstavljanju ruskoj “hibridnoj agresiji” u Europi, dok se Pariz u siječnju sprema preuzeti rotirajuće predsjedanje Europskom unijom na šest mjeseci.

Također je pozvao Scholza u Ukrajinu i poželio dublju suradnju s Berlinom po pitanju energetike, sigurnosti i obrane – što je bila suptilna kritika Sjevernog toka 2, plinovoda iz Rusije u Njemačku i protivljenja Berlina da se Ukrajini isporuči oružje.

Nakon sastanka, Ukrajina se pridružila Gruziji i Moldaviji na samitu u lobiranju da im EU dopusti početak pregovora pridruživanja bloku. No zasad su samo dobile jamstvo podrške protiv bilo kakve moguće ruske agresije.

Jednodnevni samit “Istočnog partnerstva” u Bruxellesu pokazao je ograničeni uspjeh pristupa EU-a prema šest bivših sovjetskih republika, koje se nalaze u onome što Rusija smatra svojom sferom utjecaja i gdje ima svoje sigurnosne interese.

Od šest zemalja, Gruzija, Moldavija i Ukrajina s Moskvom imaju teritorijalne sporove. Čelnici Armenije i Azerbajdžana sudjelovali su na samitu, ali ne traže članstvo u EU-u. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, pogođen sankcijama Zapada zbog kršenja ljudskih prava, držao se podalje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.