Hoće li današnja parada u Moskvi biti Putinov trijumf? Analitičar: "Čak je i Orban bio pametan da tamo ne ode"

Ovogodišnju 80. godišnjicu pobjede nad nacističkom Njemačkom, u kojoj je doprinos Sovjetskog saveza bio ogroman, ruski predsjednik Vladimir Putin vjerojatno će iskoristiti u propagandne svrhe, da ceremoniju prikaže kao vlastiti trijumf.

Na proslavu u Moskvu stiglo je, naime, mnogo više regionalnih i svjetskih lidera u odnosu na protekle godine kada je Rusija, zbog agresije na Ukrajinu, bila u većoj međunarodnoj izolaciji nego što je danas.

Stigli Xi, Lula da Silva, Fico, Vučić...

Tomu je u dobroj mjeri tako zbog djelomičnog pristajanja Moskve na mirovne inicijative američkog predsjednika Donalda Trumpa koji za razliku od svoga prethodnika Joea Bidena ima puno više sluha za Putina i Rusiju.

Na paradi u Moskvi bit će tako, među ostalima, kineski čelnik Xi Jinping, brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, a uz neodobravanje Bruxellesa i jedna od Putinovih "saveznika" u Europskoj uniji, slovački premijer Robert Fico. Nakon putničke odiseje u Moskvu je jučer stigao i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Bit će tamo i predsjednici Kube i Venezuele, Miguel Díaz-Cane i Nicolas Maduro te glavni sekretar Komunističke partije Vijetnama To Lam. U Moskvi je danas trebao biti i indijski premijer Narendra Modi, ali je otkazao dolazak zbog oružanog sukoba u Kašmiru s Pakistanom. Bit će tamo, dakako, i čelnici većine postosvjetskih država.

Impresivan popis uzvanika iz 2005.

Vratimo li se dva desetljeća unatrag, u 2005. godinu, kada je Putin bio na vlasti već pet godina, popis ondašnjih uzvanika na ceremoniji u Moskvi povodom Dana pobjede kudikamo je impresivniji od današnjeg. Tada su, među ostalim, u Moskvu došli američki predsjednik George W. Bush, glavni tajnik UN-a Kofi Annan, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, francuski predsjednik Jacques Chirac, njemački kancelar Gerhard Schröder (koji je i kasnije rado dolazio u Rusiju, ali poslovno), kineski čelnik Hu Jintao, zatim predsjednici Izraela, Turske, Austrije, Češke, Južne Koreje, Poljske, Ukrajine, Slovenije, Finske... Također i premijeri Indije, Japana, Italije, Nizozemske, Danske, Španjolske... U ime Hrvatske ondje je bio predsjednik Stjepan Mesić.

Pet godina kasnije, 2010. godine, broj uzvanika na proslavi se prorijedio. Tada su na proslavu u Moskvu među ostalima stigli njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednik Izraela Shimon Peres, kineski čelnik Hu Jintao, šefovi država ili vlada Bugarske, Češke, Estonije, Latvije, Poljske, Slovačke, Slovenije, Srbije i drugih, a u ime Hrvatske predsjednik Ivo Josipović.

Prošlih godina dolazili samo najodaniji saveznici

Još pet godina kasnije, nakon što je Rusija već provela aneksiju Krima, a u separatističkim regijama Donbasa trajao oružani sukob, bilo je očito odmicanje od Putina. Od važnijih lidera tada su na proslavu došli kineski čelnik Xi Jinping, glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon, predsjednici Indije, Kube, Egipta te većine postsovjetskih država. Većina država članica EU-a poslala je na tu paradu svoje veleposlanike u Moskvi.

Na paradi 2022. godine, održanoj dva i pol mjeseca nakon napada Rusije na Ukrajinu, prema izvješćima ruske novinske agencije TASS, nazočilo je "niz stranih izaslanika s Bliskog istoka i iz Afrike" te veleposlanik proruske separatističke regije Luhansk. Lani su, pak, ondje bili bjeloruski predsjednik i Putinov naodaniji saveznik Aleksandar Lukašenko te predsjednci Kube, Gvineje Bisao, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Laosa.

Današnja proslava - "parada izopćenika"

Današnja svečanost odudarat će od nekoliko prethodnih već zbog same činjenice da će ondje, među ostalima, bitii čelnici Kine i Brazila, ali i slovački premijer kao "napokon netko" iz EU-a. Gledano iz kremaljske perspektive, taj skup nije kao prije 20 ili 15 godina, ali nije ni za "baciti".

"Očekuje se da će Putin ugostiti najmanje 29 stranih čelnika, uglavnom iz drugih autokracija i represivnih režima, na ekstravagantnoj vojnoj paradi na Crvenom trgu, čime će se okončati godine relativno slabog odaziva svjetskih čelnika zbog pandemije i invazije na Ukrajinu. Kremlj se nada da će iskoristiti ovaj veći odaziv kao signal svojim protivnicima da su njihovi napori da izoliraju Rusiju zbog invazije na Ukrajinu propali", pisao je u srijedu The Moscow Times, nezavisni online dnevnik na ruskom i egleskom u tekstu naslovljenom "Parada izopćenika".

"Rusija danas nije u boljem položaju"

Vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića pitali smo može li se ovogodišnju proslavu Dana pobjede u Moskvi tumačiti, barem djelomično, kao Putinovu međunarodnu rehabilitaciju.

"Da budemo posve iskreni, nije se u tom smislu dogodila neka posebna promjena. Možemo pričati o tome koliko će biti gostiju na proslavi i otkuda će sve doći, ali što se Zapada tiče, Rusija nije u boljem međunarodnom položaju nego što je bila prije godinu dana ili prije tri mjeseca. A što se tiče Kine i ostalih ruskih partnera, ti odnosi postoje svo vrijeme i njihova dinamika se odvija u skladu s onime što se zbiva na međunarodnoj razini, pa otuda i ovogodišnji dolazak Xija u Moskvu", kaže Avdagić.

Današnji problemi Putina i Rusije, ruskog društva - dodaje - proizlaze prije svega iz agresije na Ukrajinu.

"Svejedno je hoće li svi to tako gledati ili će neki skrenuti pogled u stranu, ali svima je to jasno. Većina ljudi možda drugačije, s mnogo više nijansi boja, percipira stvari koje su im još jučer izgledale crno-bijele. No, onima koji su dobro upućeni u ono što se zbiva, posve je jasno što je crno, a što bijelo. I da se malo toga zaista promijenilo", ističe Avdagić.

"Ono što Rusija radi nema veze s antifašizmom"

Avdagić kaže da je današnji skup u Moskvi "svojevrsna travestija".

"Lijepo je ako će se tamo govoriti o antifašizmu, ali ono što Rusija danas radi nema veze s antifašizmom. Svi koji su došli tamo iz povijesnih razloga zanemarujući realnost današnjice, neka ih povijest pamti. Uostalom, jedan Viktor Orban, kojeg će svi proglasiti ovakvim i onakvim, bio je dovoljno pametan da tamo ne ode. E sad, neka javnost procijeni što to govori o onima koji su tamo otišli",

Kremlj je početkom tjedna objavio da će proslavi i vojnoj paradi u Moskvi nazočiti čelnici Armenije, Azerbajdžana, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine (misli se na Milorada Dodika, nap.a.), Brazila, Burkine Faso, Kine, Konga, Kube, Egipta, Ekvatorijalne Gvineje, Etiopije, Gvineje Bisau, Kazahstana, Kirgistana, Laosa, Mongolije, Mjanmara, Palestine, Srbije, Slovačke, Tadžikistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Venezuele, Vijetnama i Zimbabvea.