Grčka vlada proglasila je izvanredno stanje na otoku Santorinija nakon što je jato potresa uzdrmalo kroz nekoliko dana ovo područje.
Tzv. jato potresa utječe i na druge obližnje otoke u Egejskom moru, a sve je počelo krajem siječnja manjim podrhtavanjima, potresima magnitude manje od 3. Međutim, početkom veljače seizmička aktivnost se pojačala, a potresi su postajali sve češći i sve jači.
Do sada je zabilježeno nekoliko tisuća potresa u zadnja dva tjedna. Čak 30 dnevno bilo je iznad magnitude 4, pri čemu je većina njih bila na dubini manjoj od 10 kilometara, što je dovoljno plitko da ih osjete i ljudi na obližnjim otocima, piše Conversation.
Jači potresi uzrokovali su odrone stijena i manja oštećenja na pojedinim zgradama. Najjači potres do sada bio je magnitude 5,1 koji je zabilježen 6. veljače, a osjetio se i u glavnom gradu Ateni, kao i na Kreti i u dijelovima Turske koji su udaljeni više od 240 kilometara.
Santorini gotovo prazan
Popularno turističko odredište Santorini sada je gotovo prazno, a više od 11.000 ljudi napustilo je ovog tjedna otok. Mnogi strahuju da bi seizmička aktivnost mogla nagovijestiti vulkansku erupciju.
Na ovom području potresi nisu nepoznanica. Naime, Grčka je jedna od seizmički najaktivnijih regija u Europi. Trenutna seizmička aktivnost nalazi se u blizini Anydrosa, nenaseljenog otočića oko 30 km sjeveroistočno od Santorinija.
Sam Santorini zapravo je potopljena vulkanska kaldera – krater nastao kao rezultat vulkanske aktivnosti u proteklih 180.000 godina, a posljednja erupcija zabilježena je 1950-ih. Potresi se mogu povezati s vulkanskom aktivnošću – konkretno, kretanjem magme ispod površine.
Međutim, takav potres sada nije registriran na otoku. Lokalni znanstvenici koji prate Santorini izvijestili su da nema promjena koje bi ukazivale na to da je trenutna seizmička aktivnost preteča još jedne erupcije. Oni navode da su potresi usklađeni s rasjedima koji leže između Santorinija i susjednog otoka Amorgosa.
Poznato je da su obližnji rasjedi i ranije izazivali potrese. Na primjer, 1956. godine, potres magnitude 7,8 rezultirao je razarajućim tsunamijem, a ubrzo je uslijedio naknadni potres magnitude 7,2. Od posljedica ovog potresa te naknadnog potresa i tsunamija poginulo je više od 50 ljudi, a mnogo više ih je ozlijeđeno.
Jato potresa
Tektonski potresi nastaju kada se nagomilani stres u Zemljinoj kori iznenada oslobodi, uzrokujući pukotinu duž rasjeda i oslobađajući energiju u obliku seizmičkih valova.
Obično umjerene do jake potrese (poznate kao glavni potresi) prate manji potresi (poznati kao naknadni potresi) čija magnituda i učestalost postupno opadaju tijekom vremena. To je ono što seizmolozi nazivaju sekvencom glavni potres-naknadni potres.
Neke se sekvence ponašaju drugačije i ne pokazuju niti jedan izdvojeni događaj. Umjesto toga, dolazi do više potresa slične veličine koji mogu trajati danima, tjednima pa čak i mjesecima. Takve sekvence seizmolozi nazivaju “jato potresa”.
Potres iz 1956. godine primjer je takve sekvence gdje postoji glavni potres nakon kojeg uslijede naknadni potresi, a oni su ovom slučaju trajali čak osam mjeseci. Međutim, trenutna seizmička aktivnost u blizini Santorinija, barem od 7. veljače, uključuje tisuće potresa, pri čemu mnogi imaju magnitudu između 4 ili 5. To sugerira da se najvjerojatnije radi o jatu potresa.
Još uvijek je moguć jači potres
S obzirom na to da nije moguće predvidjeti potrese, tako ni u ovom slučaju nije moguće predvidjeti što će proizaći iz niza potresa kod Santorinija.
Unatoč tome, još uvijek postoji mogućnost da se tamo uskoro dogodi veći i potencijalno štetan potres, navodi Conversation.
Iako jata potresa obično uključuju potrese nižih magnituda, oni mogu trajati danima, tjednima pa čak i mjesecima. Mogu biti i slabiji pa ponovno jači, a takva povremena podrhtavanja tla mogu biti uznemirujuća za lokalno stanovištvo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!