Kad će završiti rat? „Ne požurujte me! U Vijetnamu smo bili, recimo, 18 godina... “

Dok se rat približava osmom tjednu ovog vikenda, zastoj se produbljuje jer Iran sve više utječe na globalne posljedice zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, dok Trump pokušava slomiti njegovo gospodarstvo pomorskom blokadom.

Pitanje koje bi moglo odlučiti ishod sukoba postalo je koja strana ima političku volju izdržati dulje, piše CNN u analizi.

Trump to razumije. „Imam svo vrijeme svijeta, ali Iran nema“, napisao je u četvrtak na društvenim mrežama. Potom je napao medijske narative koji sugeriraju da je pod pritiskom da okonča rat.

"Nemojte me požurivati"

„Nemojte me požurivati. Nemojte me požurivati“, rekao je novinarima. „Svaka priča koju vidim glasi: ‘Trump je pod vremenskim pritiskom’. Nisam. Ne, ne. Znate tko jest pod pritiskom? Oni su.“

Za Trumpa je ključno da njegove riječi budu vjerodostojne ako želi dobiti rat i naknadno pridobiti podršku skeptične američke javnosti. No polazi iz teške pozicije jer je tjednima davao kontradiktorne izjave o strategiji koje se često ne podudaraju sa stvarnošću. Postoji i mogućnost da pokušava prikriti sve veći pritisak kako se sukob produljuje.

Sve je više dokaza ne samo da Iran vjeruje kako ima prednost u sukobu u kojem koristi geografiju kao asimetričnu polugu protiv supersile, nego i da je spreman platiti svaku cijenu za pobjedu. Riječ je o zemlji koja se smatra u ratu sa Sjedinjenim Državama već 47 godina, od islamske revolucije, i koja je 1980-ih vodila gotovo osmogodišnji rovovski rat s Irakom s procijenjenih milijun žrtava.

Tko kontrolira Hormuški tjesnac?

Trump je u četvrtak tvrdio da Sjedinjene Države imaju „potpunu kontrolu” nad Hormuškim tjesnacem, ključnim morskim putem kojim prolazi 20% svjetskih zaliha nafte. No to nije točno. Iranski mali brzi brodovi napali su više plovila koja su se kretala prema tjesnacu kako bi učvrstili svoju kontrolu. Teheran je objavio da je počeo naplaćivati prolaz brodovima. A Washington Post izvijestio je da je Pentagon rekao Kongresu da bi moglo potrajati šest mjeseci da se u potpunosti uklone sve mine koje je Iran postavio u tjesnacu — čime se produžuje potencijalni utjecaj sukoba.

U međuvremenu, međunarodni diplomatski urednik CNN-a Nic Robertson u analizi je zaključio da Iran iznenađujuće izlazi kao vodeći igrač u „igri živaca“ sa SAD-om.

Nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln provodi operacije blokade u Arapskom moru.

Iranska mornarica možda je teško pogođena — njezini raketni i dronovski arsenali devastirani, a vodstvo oslabljeno izraelskim atentatima. No pokazuje da ima izdržljivost u onome što njezini novi vojni čelnici vide kao egzistencijalnu borbu.

„Sve što trebaju učiniti jest pokazati da ne morate poraziti protivnika, ne morate ni parirati njegovoj snazi, dovoljno je učiniti sukob preskupim za održavanje… Iranci zapravo nikamo ne odlaze i opstaju“, rekla je Monica Toft, suradnica Quincy instituta. „(Iran) bi mogao nadživjeti američku političku volju i vojnu moć.“

Koliko će trajati rat?

Trumpova druga publika su američki građani. Njegova Bijela kuća u početku je govorila da će rat trajati četiri do šest tjedana, no sada postoje svi znakovi da će sukob — i njegove teške ekonomske posljedice — trajati znatno dulje.

To predsjednika stavlja na politički nesiguran teren. Rat od početka nije bio popularan, a povijest pokazuje da vojne avanture u inozemstvu postaju sve manje popularne što dulje traju. Ankete o ratu s Iranom već su porazne za Trumpa. Istraživanje CBS News/YouGov ranije ovog mjeseca pokazalo je da samo 36% građana smatra da su vojne operacije uspješne, a tek 25% da je rat strateški uspjeh.

Zanimljivo je da je javno mnijenje tako negativno iako je broj poginulih američkih vojnika relativno nizak jer nema kopnenih operacija. Dosad je u borbenim operacijama poginulo najmanje 13 pripadnika američkih snaga.

"Bili smo u Vijetnamu 18 godina..."

Trump pokušava relativizirati trajanje sukoba usporedbama s prijašnjim ratovima.

„Bili smo u Vijetnamu, recimo, 18 godina. Bili smo u Iraku mnogo, mnogo godina“, rekao je. „Ne volim spominjati Drugi svjetski rat jer je to bilo veliko, ali trajao je četiri i pol, gotovo pet godina. Korejski rat trajao je sedam godina. Ja ovo radim šest tjedana.“

Možda predsjednik SAD-a ima pravo kada kaže da ima vremena za dogovor. No upitno je hoće li usporedbe s ratovima u Iraku, Afganistanu i Vijetnamu umiriti javnost.

Slabi rezultati anketa važni su ne samo zbog političke pozicije Trumpa manje od sedam mjeseci prije izbora za Kongres, nego i zato što sugeriraju da dugotrajni rat nije politički održiv. Iranski čelnici znaju da su Amerikanci umorni od plaćanja oko četiri dolara po galonu goriva.

Ima plan?

Trump je kritiziran zbog kaotičnih i često kontradiktornih strategija tijekom rata, no sada tvrdi da ima jasan plan završnice.

Tvrdi da će američka blokada iranskih brodova i luka slomiti njihovo gospodarstvo. „Nemaju nikakav posao“, rekao je, dodajući da će bez izvoza nafte cijela industrija stati. Također tvrdi da je iransko vodstvo razjedinjeno: „Ne znaju ni tko vodi zemlju.“

Nemoguće je procijeniti ishod rata dok još traje. No ako Iran na kraju bude prisiljen popustiti Trumpovim zahtjevima, njegova strategija vojnog i ekonomskog pritiska mogla bi se pokazati uspješnom.

Ipak, Trump riskira ponavljanje pogrešaka iz američke vanjske politike. Često se pretpostavlja da će protivnik reagirati logično, no američki suparnici imaju vlastite interese. Dok Trump uspjeh vidi kroz ekonomsku perspektivu, nema dokaza da iranski revolucionari razmišljaju na isti način. Ako je tako, možda ne postoji razina ekonomskog pritiska koja će ih natjerati na povlačenje. Postavlja se pitanje jesu li Trump i američka javnost spremni podnositi takav teret.

Postoji i druga mogućnost. Što ako Trump zaista misli da nije pod vremenskim pritiskom?

Pomiren s mogućim porazom?

Uobičajena politička procjena u Washingtonu jest da bi, kako bi smanjio gubitke republikanaca na izborima, trebao brzo završiti rat. No Trump se posljednjih dana čini gotovo pomiren s mogućim porazom. U nekim trenucima kao da pokušava uvjeriti Amerikance — pa i samoga sebe — da su više cijene goriva prihvatljiva cijena za rat.

„Znate što time dobivaju? Iran bez nuklearnog oružja koji bi mogao pokušati raznijeti neki naš grad ili cijeli Bliski istok“, rekao je.

Trump prije rata nije javno iznio dokaze da je Iran bio na pragu razvoja nuklearnog oružja, pa bi takav argument možda bio uvjerljiviji da je iznesen prije bombardiranja.

No ponekad su američki predsjednici produživali ratove koje ne mogu dobiti kako bi izbjegli stigmu poraza.

Je li to ono što Trump zapravo misli kada kaže: „Nemojte me požurivati“?