Kako pravilno uzimati tablete kako biste zaštitili želudac i jednjak

Određeni lijekovi mogu međusobno djelovati ako se uzimaju istodobno te uzrokovati štetne nuspojave. Također je važno da liječnik zna jeste li alergični na određene tvari ili bolujete od nekog zdravstvenog stanja prije nego što vam propiše novi lijek.

Osobe s intolerancijom na određene namirnice, poput glutena, trebaju provjeriti sadrže li lijekovi dodatke koji uključuju takve sastojke, prenosi RTS.

Nadraženost jednjaka

Među probavnim tegobama koje se mogu javiti tijekom uzimanja lijekova nalazi se i nadraženost jednjaka.

Neki ljudi imaju poteškoća s gutanjem tableta ili kapsula, a ponekad ih uzimaju bez dovoljno tekućine. Tablete ili kapsule koje se zadrže u jednjaku mogu osloboditi kemijske tvari koje nadražuju njegovu sluznicu. To može dovesti do nastanka čireva, krvarenja, perforacije ili suženja jednjaka.

Rizik od takvih problema veći je kod osoba koje boluju od bolesti poput sklerodermije, ahalazije (poremećaja motiliteta jednjaka koji usporava prolazak hrane) ili su pretrpjele moždani udar.

Neki lijekovi mogu izazvati čireve u jednjaku ako se ondje zaglave. Među njima su aspirin, pojedini antibiotici, kinidin, kalijev klorid, vitamin C i pripravci željeza.

Kako biste izbjegli probleme povezane s nepravilnim gutanjem lijekova, važno je da tijekom uzimanja stojite ili sjedite.

Prije uzimanja lijeka popijte nekoliko gutljaja tekućine, a lijek progutajte uz punu čašu vode. Stručnjaci također savjetuju da ne legnete odmah nakon uzimanja lijeka kako biste bili sigurni da je prošao kroz jednjak i stigao u želudac.

Svakako se obratite liječniku ako osjećate bol pri gutanju ili imate osjećaj da vam se lijek često zaglavljuje u grlu.

Gastroezofagealni refluks

Neki lijekovi mogu ometati rad sfinktera između jednjaka i želuca. Taj mišić omogućuje prolazak hrane u želudac nakon gutanja. Kada njegova funkcija oslabi, povećava se mogućnost refluksa, odnosno vraćanja želučane kiseline u jednjak.

Skupine lijekova koje mogu pogoršati refluks uključuju:

• nesteroidne protuupalne lijekove (NSAIL)
• nitrate
• teofilin
• blokatore kalcijevih kanala
• oralne antibiotike
• kontracepcijske pilule

Savjeti za ublažavanje refluksa

• Izbjegavajte kavu, alkohol, čokoladu te masnu i prženu hranu jer mogu pogoršati simptome.
• Prestanite pušiti ili smanjite pušenje.
• Nemojte leći odmah nakon obroka.

Nadraženost želuca

Jedan od najčešćih uzroka nadraženosti želučane sluznice su nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIL), među kojima su ibuprofen i drugi često korišteni lijekovi protiv bolova.

Ti lijekovi smanjuju sposobnost želučane sluznice da se zaštiti od kiseline koja se stvara u želucu te mogu uzrokovati upalu želučane sluznice (gastritis), čireve, krvarenje ili perforaciju.

Starije osobe imaju povećan rizik jer češće koriste ove lijekove zbog kroničnih zdravstvenih tegoba. U rizičnoj skupini su i osobe koje su ranije imale peptički ulkus ili gastritis.

Savjeti za zaštitu želuca

• Koristite filmom obložene tablete koje mogu smanjiti nadraženost.
• Izbjegavajte konzumaciju alkohola tijekom terapije.
• Lijekove uzimajte uz obrok ili s punom čašom mlijeka odnosno vode.

Zatvor

Brojni lijekovi mogu uzrokovati zatvor jer utječu na živčanu i mišićnu aktivnost debelog crijeva, što usporava i otežava pražnjenje crijeva.

Lijekovi koji mogu izazvati zatvor uključuju:

• antihipertenzive
• antikolinergike
• kolestiramin
• pripravke željeza
• antacide koji sadrže aluminij
• opioidne analgetike i druge jake lijekove protiv bolova

Savjeti za prevenciju zatvora

• Hranite se uravnoteženo i jedite dovoljno voća, povrća i cjelovitih žitarica.
• Pijte dovoljno tekućine.
• Redovito se bavite tjelesnom aktivnošću.
• Posavjetujte se s liječnikom o mogućoj primjeni laksativa ili omekšivača stolice.

Proljev

Proljev najčešće uzrokuju antibiotici jer utječu na bakterije koje prirodno nastanjuju debelo crijevo. Promjene u crijevnoj flori mogu omogućiti prekomjerno razmnožavanje bakterije Clostridioides difficile (C. difficile), što može dovesti do ozbiljnijeg oblika proljeva povezanog s primjenom antibiotika.

Prisutnost ove bakterije može izazvati kolitis, koji se očituje učestalim i vodenastim stolicama. Antibiotici koji najčešće uzrokuju ovu vrstu proljeva uključuju peniciline (ampicilin i amoksicilin), klindamicin te cefalosporine.

Kolitis se obično liječi drugim antibiotikom koji djeluje protiv bakterije C. difficile.

Neki lijekovi mogu uzrokovati proljev i bez razvoja kolitisa, mijenjajući pokretljivost crijeva ili sadržaj tekućine u njima. Među njima su kolhicin i antacidi koji sadrže magnezij.

Ako proljev traje nekoliko dana, potrebno je obratiti se liječniku.

Savjeti za prevenciju proljeva

• Izbjegavajte hranu za koju znate da vam nadražuje želudac.
• Nadoknađujte izgubljenu tekućinu.
• Ako je uzrok bakterijska infekcija, liječnik može preporučiti antibiotike.
• Konzumacija namirnica bogatih laktobacilima, poput jogurta, acidofilnog mlijeka ili svježeg sira, može pomoći u obnovi normalne crijevne flore.